IDIVIDI forum Веб сајт
почетна страница почетна страница > Стил на живот > Уметност , култура и традиција
  Активни теми Активни теми RSS - Посетувате ли археолошки локалитети?
  најчести прашања најчести прашања  Пребарувај форум   Настани   Регистрирајте се Регистрирајте се  Влез Влез

Посетувате ли археолошки локалитети?

 Внеси реплика Внеси реплика страница  <1234 6>
Автор
Порака
Boogie Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)
Слобода или Смрт

Регистриран: 26.Октомври.2005
Статус: Офлајн
Поени: 10652
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Boogie Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 25.Април.2006 во 11:22
Originally posted by Antiqua Antiqua напиша:

Boogie,  odlicno poznavanje! Se nadevam deka si imal prilika da gi vidis najnovite posteri od Kokino. Bas eden od niv (najubaviot) mi e zakacen na dzid vo kancelarija.



Секако дека ги знам постерите правени се со цел за зголемување на интересот кај луѓето од дома и странство бидејки навистина има доста кои не ја познаваат значајноста на едно такво откритие во нашата земја.Видете што се случува со локалното население во Босна кај трите пирамиди што ги откриа пред некое време.
Кон врв
Antiqua Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 31.Март.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1790
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Antiqua Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 25.Април.2006 во 15:20

Eh!!!!!!!!!  Toa e toa sto nie sakame da go postigneme i kaj nas. Zatoa gi pojacavme nasite kampanji i mislam deka naskoro ke imae interes.

Veni Vidi Vici
Кон врв
kokolo Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 03.Февруари.2006
Локација: Macedonia
Статус: Офлајн
Поени: 2960
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај kokolo Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 08.Мај.2006 во 12:59

секогаш кога ќе се најдам во близина на некој локалитет

ONLY GOD CAN JUDGE ME NOW
Кон врв
Antiqua Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 31.Март.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1790
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Antiqua Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 09.Мај.2006 во 10:17

Kokolo, koj lokalitet ti e najinteresen vo Makedonija?



Изменето од Antiqua
Veni Vidi Vici
Кон врв
kokolo Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 03.Февруари.2006
Локација: Macedonia
Статус: Офлајн
Поени: 2960
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај kokolo Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 09.Мај.2006 во 11:53
Па најпрв локалитет што сум го посетил беше Хераклеа, можам да речам дека едноставно ако она ни е нашата историја нема да загине македонскиот народ уште 5000 години, друг локалитет на кој сум бил е Стоби, исто така многу добро организирано место а верувам дека со дополнителни ископувања и вложувања во него ке биде и многу поатрактивно за посетителите без разлика од каде се. Сум бил и на плаушник, сега можам да речам дека многу треба да се вложува во таквите локалитети за да се прикажат во право светло, и морам да речам дека може да се развива таков туризам  со што би им потврдиле на сите дека сме народ со богата традиција. 
ONLY GOD CAN JUDGE ME NOW
Кон врв
Antiqua Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 31.Март.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1790
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Antiqua Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 09.Мај.2006 во 12:25

Mislam deka Plaosnik kaj sekogo predizvikuva prekrasni cuvstva. Preubavo e mestoto.

A Stobi (moeto omileno) e biserot na nasata arheologija!

Veni Vidi Vici
Кон врв
Alekta Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 30.Август.2005
Статус: Офлајн
Поени: 8670
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Alekta Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 10.Мај.2006 во 07:29

obozavam arheoloski lokaliteti, i sekogas koga sum vo moznost odam da posetam nekoj, a posleden pat bese pred edna nedela ko go setav celo kale vo ohrid  - skoro celo

a ako zborime za najomilen arheoloski lokalitet - definitivno plaosnik , samuilova tvrdina i anticki - vo  ohrid

and you run and you run to catch up with the sun but it's sinking....
Кон врв
Antiqua Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 31.Март.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1790
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Antiqua Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 10.Мај.2006 во 08:48
Originally posted by Alekta Alekta напиша:

a ako zborime za najomilen arheoloski lokalitet - definitivno plaosnik , samuilova tvrdina i anticki - vo  ohrid

I so pravo. Preubavo e! Cel Ohrid e nesto posebno. Koga ke mi dojdat gosti od stranstvo, obavezno tamu gi nosam. I bez isklucok, site se vooduseveni.

Veni Vidi Vici
Кон врв
kokolo Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 03.Февруари.2006
Локација: Macedonia
Статус: Офлајн
Поени: 2960
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај kokolo Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 10.Мај.2006 во 11:49
па за пофалба е тоа како се обновуваат самоиловите тврдини
ONLY GOD CAN JUDGE ME NOW
Кон врв
oblachinja Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор


Регистриран: 12.Март.2006
Локација: United Kingdom
Статус: Офлајн
Поени: 4990
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај oblachinja Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 22.Јуни.2006 во 22:16
Originally posted by kokolo kokolo напиша:

ïà çà ïîôàëáà å òîà êàêî ñå îáíîâóâààò ñàìîèëîâèòå òâðäèíè
што би требало да се посети во прилепBig smile
Кон врв
Antiqua Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 31.Март.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1790
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Antiqua Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 06.Јули.2006 во 14:31
Markovi Kuli
Stibera
Crkvite: Sv. Nikola, Sv. Dimitrija
Galerijata na ikoni
Veni Vidi Vici
Кон врв
Antiqua Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 31.Март.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1790
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Antiqua Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 15.Август.2006 во 10:39
Eve nesto za:

HERAKLEJA LINKESTIS

 Za istorijata na Herakleja Linkestis nakuso spomnavme vo delot "Bitola niz vekovite". Ovde }e se zadr`ime na onie segmenti koi se zna~ajni za kulturnata tradicija {to bila prisutna na ovie prostori, videni niz ona {to go nudi ovoj spomenik na kulturata od anti~ko vreme, za{to bitolskoto kulturno nasledstvo ima mnogu zaedni~ko so ona {to go imal ovoj dreven grad. Bogatiot dvi`en i nedvi`en materijal {to e otkrien i pronajden zboruva za eden kulturen svet na pove}e civilizacii koi ja crtale duhovnata mapa na ~ove{tvoto, vo ~ii koordinati sega{nite bitolski prostori imale zna~ajno mesto. Toa e pove}eslojna naselba. Edni vrz drugi le`at ostatoci od razli~ni istoriski epohi i kulturi, po~nuvaj}i od docnobronzenoto vreme, pa se do Grcisti~kiot, rimskiot i ranovizantiskiot period. Me|u poslednite dve vremenski distancii, se vmetnuva edna varvarsko-gotska naselba, za na krajot da se sretnat gradbi od slovenski, srednovekoven i drug karakter. Nekoi od ovie sloevi se u{te ne se celosno ispitani i nau~no verifikuvani.

        Koi bile pri~inite, tokmu tuka, na ju`nata pozicija od Tumbe kafe, golemiot drevnomakedonski kral i vojskovoda~ Filip II, tatkoto na u{te poslavniot Aleksandar Makedonski, da se odlu~i tuka vo 349 g.p.n.e. da formira grad, ima pove}e motivi. Eden e siguren - strategiskata polo`ba mu ovozmo`uvala da bide najpogodnata vrska me|u Istokot i Zapadot. Svoe vlijanie imalo i brzoto {irewe na makedonskata dr`ava. So negovata pobeda nad Grcite kaj Heroneja vo 338 g.p.n.e. mu go otvoril patot na svojot sin Aleksandar III Makedonski da ja pro{iri Makedonija na tri kontinenti. Toj stignal do Indija, koja, spored toga{nite soznanija bila na kraj na svetot.

        Podocna gradot potpadnal vo rimski race (sredina na II v.p.n.e.). Tuka vrvela i Via Egnacija. Gradot imal i golemo voenostrategisko zna~ewe. Treba da se ka`e i toa deka vo vremeto na formiraweto na Herakleja, ovde `iveelo gornomakedonskoto pleme Linkesti vo oblasta Linkestida. Ottamu i vtoroto ime na gradot. Negoviot `ivot trael skoro eden milenium. Vo nego cvetala umetnosta i kulturata.

        Toa bil visokociviliziran grad, so brojni op{testveni i drugi gradbi: teatar, termi, statui, mozaici, baziliki, rezidencii i sli~no. Bil i episkopsko sedi{te ~ii episkopi se spomenuvaat na nekolku crkveni sobiri. Inaku, pogolemiot del od otkrienite spomenici na kulturata se od rimskiot i ranovizantiskiot period. Materijalnata Grcisti~ka kultura s# u{te ne e dovolno istra`ena. Ima mislewa deka Grcisti~kata Herakleja bila na ridot, severno od postojniot grad.

        Otkopanite objekti od rimsko vreme (portik, terma i teatar), davaat bogat materijal za mo}ta na Rimskata dr`ava koja pominala niz razni op{testveni ureduvawa: od drevna monarhija, do republika i carstvo. Vakviot buren op{testven i istoriski razvoj sileno se odrazil i vo umetnosta. Ottamu, verojatno i, pokraj drugoto, naglaseniot streme` vo tvore~kiot izraz da se postigne monumentalnost i veli~estvenost. Toa najdobro mo`e da se vidi od golemite i masivni gradbi, so napor da ne se zaboravi vosh*tot od anti~kata umetnost od site periodi (arhai~na, klasi~na i Grcisti~ka). Od najdobrite dela bile praveni kopii ili se uvezuvale originalni tvorbi. Vo odredena mera se koristelo umetni~koto nasledstvo i od drugite civilizacii, kako {to bile: Etrurcite, Egipet i Bliskiot Istok, bez pretenzii nekoja da bide dominantna. Ova ne zna~i deka rimskata umetnost ne e so site svoi prepoznatlivi osobenosti del na edna od golemite civilizacii {to gi poznava ~ove~kiot rod. Podlabokata analiza na gradbite i dvi`nite spomenici od Herakleja koi &  pripa|aat na ovaa kultura, vo celost n# uveruvaat vo toa.

        Portikot gi poseduva site belezi na rimskoto graditelsko majstorstvo, i pokraj toa {to se samo ostatoci od objekt. Vo nego se najdeni interesni po~esni i votivni spomenici, kako {to se dve statui i nekolku postamenti so natpisi. Toj e so pravoagolna forma, dolg 17,45m vo pravec istok-zapad i {irok 7,45m. Vo osnova, toa e eden vid na trem. Negoviot pokriv od ednata strana se potpira na yid, a od drugata na niza od stolbovi - kolonada. So rekonstrukcijata i prou~uvawe na pronajdeniot materijal mo`e da se zaklu~i deka kolonadata od stolbovi e izrabotena vo jonski stil. Kako izgledal vo celina i za kakva namena slu`el mo`e samo da se pretpostavuva. Edno e sigurno deka e toa zgrada so javen i reprezentativen karakter. Stru~wacite se najblisku do mislata deka e toa zgrada na sudilnica - buleuterion. No ne se isklu~uva i mo`nosta da bide i sostaven del od termite, potoa gimnazion, biblioteka ili ne{to drugo. Tuka se i spomenicite na bo`icata Nemeza {to &  go posvetil Julije Tertila, potoa na vidniot gra|anin, prvosve{tenik i dobrotvor Tit Flavie Orest i podno`jeto so stihovi od epot "Dela i denovi" od poetot Heziod. Portikot datira od krajot na 1 i po~etokot na 2 v.n.e.

        U{te eden ansambl na rimskata arhitektura go svrtuva vnimanieto, a toa se termite. Tie pretstavuvaat eden cel sistem na zaemno povrzani prostorii koi imale funkcija na bawa. Otkrien e eden del od nego: sala za kapewe so studena voda - frigidium na isto~nata strana; sala so mlaka voda - tepidarium vo sredinata; i mnogu zatoplena sala vo koja imalo vrela voda - kaldarium. Vo zapadniot yid od bawata, do kaldariumot, se trite ogni{ta - prefurnia. Mnogu e interesen sistemot za zatopluvawe na podovite i yidovite. Pod niv ima sloboden prostor niz koj vleguval vrel vozduh i ~ad od ogni{tata, koi potoa struele niz {uplivite cevki vgradeni vo yidovite. Takviot sistem ovozmo`uval da se {tedi toplotna energija, a istovremeno da bidat zatopleni i podot i yidovite. Se smeta deka najreprezentativniot del, koj se o~ekuva da se otkrie na isto~nata strana, se u{te ne do{ol na red da bide otkopan i podetalno prou~en. I ovie termi ja potvrduvaat vistinata za visokata kultura na anti~koto rimsko graditelsko pismo.

        Me|u najpoznatite i relativno so~uvani arhitektonski dela e Rimskiot teatar. Toa e urbana gradba na bogatata rimska graditelska tradicija. Se nao|a vo centralnoto gradsko jadro i dominira so svojata arhitektonska ubavina, posebno so dekorativnata i razigrana ju`na fasada. Negovata izgradba najverojatno zapo~nala pri krajot na Hadrijanovoto vladeewe, a vo upotreba bil daden za vreme na Antonin Pie (II vek od n.e.). Toj pretstavuva ve{ta sinteza na ona {to go poseduvale kako osnovni elementi dizajnite na poznatite teatri i amfiteatri. Negovata univerzalnost ovozmo`uvala, pred s#, da se izveduvaat raznovidni programi. Graden e spored toga{nite propozicii za rimski tip na teatar, na poznatiot graditel Polio Vitruvie, koj `iveel vo 1 vek od n.e. Lociran e na kosinata od ridot koja ima ju`na ekspozicija. Maksimalno e iskoristena konfiguracijata na terenot, so {to bila poeftineta i zabrzana izgradbata.

        Gledali{teto ima polukru`na osnova, so 20 redovi sedi{ta so dijametar 58,50m. Prviot red se razlikuva od drugite bidej}i pod nego se postaveni pravoagolni mermerni blokovi, kade od dolniot ~elen rab tie izleguvaat so 0,25m. napred: prostorot koj slu`i za postavuvawe na nozete samo za gleda~ite od ovoj red. Od napisot na ~elnata strana na sedi{tata mo`e da se zaklu~i za{to vakva privilegiranost za ovie gleda~i. Odgovorot e deka toa se rezervacii za sedi{ta za ~etiri op{tini. A, pak, vo centralniot del na gledali{teto, pome|u 4. i 8. red na sedi{tata, ima po~esni mesta, odnosno po~esna lo`a. Tribunalija za magistrite koi se gri`ele za tekot na igrite ili za prireduva~ot na istite - editor muneris. Orkestrata - konistra e polukru`na so pre~nik od 26,40m, dodeka drugata pravoagolna polovina na teatarot e vsu{nost skenata, kade bile glavnite delovi i sodr`inite potrebni za programata. Teatarot ima i drugi zna~ajni delovi kako {to se: mestata za postavuvawe na platnen pokriv (eden vid otvori) nare~eni - velum; isto~nata i zapadnata analema (vlezovi); trite kafezi za `ivotni - stabula; fasadata na skenata i drugite elementi {to so~inuvaat edna vaka slo`ena gradba. Kako univerzalen teatar slu`el za pove}e nameni vklu~uvaj}i gi i gladijatorskite borbi.

        Teatarskite igri vo kulturniot `ivot na Herakleja igrale zna~ajna uloga: za razli~ni periodi razli~na bila nivnata popularnost. Nivnite za~etoci treba da se baraat vo prastarite kulturni sve~enosti posveteni na bogot na plodnosta i vinoto Dionis. Ova glavno se odnesuva za starite Grci.

        Kaj Rimjanite odnosot kon teatarot bil sosema poinakov. Toj se pove}e ja gubi svojata privle~nost za smetka na novite formi na spektakli vo amfiteatrite, cirkusite i hipodromite. Kaj niv, s# pove}e na cena bile gladijatorskite borbi, love~kite ve{tini, kowskite trki i sl. Kaj Grcite teatarot go u~i gleda~ot kako treba da (ne) bide, na primerite od pretstavata. Rimskiot teatar e pove}e zabava, a pomalku filozofija za `ivotot. Odovde proizleguvaat i sodr`inite na dramskite programi.

        Me|u najstarite dramski vidovi e ditirambot - satiri~na pesna posvetena na bogot Dionis, koja se neguvala i na ovie prostori. Za ova zboruvaat pronajdenite predmeti vo Herakleja i na drugite arheolo{ki lokaliteti. Na niv se pretstaveni likovi na sileni i satiri - temperamentni, izmisleni su{testva na prirodata. Potoa, dosta popularni bile izvedbite na mima i pantomima. Kaj rimskata mladina posebno bile sakani atelanskite lakrdii, koi se prika`uvale kako zavr{en del na nekoja pretstava so burlesken epilog. Centralno mesto vo programite imale dramata i komedijata.

        Istorijata na upotrebata na teatarskata maska mnogu zboruva za odnosot kon dramskite rodovi i vidovi i nivnoto prika`uvawe vo teatarot. Maskata sekoga{ se upotrebuvala od glumcite koga trebalo da se u~estvuva na pretstavata vo koja glavna uloga imal bogot Dionis. Nejzinoto vleguvawe vo teatarot ima golemo zna~ewe povrzano so kultot, koj posebno bil neguvan vo anti~kiot egr~ki teatar. Kaj Rimjanite taa se voveduva podocna. Se razlikuva od starogr~kata po toa {to ima ponaglaseni dimenzii, pogolemi otvori za o~ite i usnite, so posilno istaknati ve|i. Kosata e stilizirana kako perika so kratki lokni i visok onkos. Ova, najubavo mo`e da se vidi na tragi~nata bela mermerna maska {to e otkriena vo heraklejskiot teatar. Taa go pretstavuva Herkules. Na nea se gleda kako na glavata ima prefrleno lavovska ko`a. Na liceto se istaknuva {iroko otvorena usta, so izraz na bolka i ra{ireni o~ni {uplini. Nad niv se naglaseni ve|i, potisnati nadolu. Bradata e {iroka i gusta, a ~eloto nabrano.

Vo Herakleja ima i drugi spomenici, dvi`ni predmeti, koi zboruvaat za bogatiot teatarski `ivot i voop{to za umetnosta vo ovoj anti~ki grad. ]e spomeneme u{te nekoi: glava na Dionis - skulptura, mermer; glava na satir - skulptura; glava na pan - skulptura; glava na starogr~kiot pisatel Menandar - skulptura; glava na glumec {egaxija i dr. Isto taka, poznato e deka vo anti~kiot period, vajarskata umetnost bila na visoka cena. Vo Herakleja, pokraj prethodnite predmeti, mnogu poznati se vajarskite dela: mermerna statua na Atena Partenos - rimska kopija na Fidievoto delo {to se nao|a vo Narodniot muzej vo Belgrad. Potoa, bistata na atinskiot politi~ar i poet Eshin koja bila odnesena vo Britanskiot muzej vo London. Posetitelite na Herakleja mo`at da ja vidat statuata na ugledniot gra|anin Tit Flavie Orest, vo prirodna golemina, kako vo levata raka dr`i svitok, a desnata e pod nametkata. Oble~en vo dolg hiton preku koj e prefrlen himation, a na nozete ima sandali. Tuka e i Nemeza - mermerna statua na bo`icata na pravdata, kako i drugi celosni ili o{teteni dela. S# ova za {to zboruvame svedo~i za bogatoto bitolsko kulturno nasledstvo i tradicija.

        I na krajot od ovoj del se postavuva pra{aweto kako i zo{to prestanal da `ivee heraklejskiot teatar? Odgovorot bara po{iroka elaboracija. So propasta na Rimskoto carstvo zapo~nuvaa novi `ivotni tekovi so mnogu poinakvi religiozno - filozofski sfa}awa i moralni kodeksi na edno drugo vreme koe go napu{ta{e, a ~esto i fizi~ki go uni{tuva{e staroto. Taka, se znae deka so Konstantinoviot edikt od 325 godina i Honorievata zabrana od 404 godina zadaden im e smrten udar na anti~kite spektakli. Prakti~no, pobedata na hristijanstvoto i negovata crkva gi osudi na propa|awe i ovie gradovi. Tie umiraat poleka, no sigurno, i ako bea pove}eto izgradeni od kamen. Mnogu faktori vlijaele na nivnoto uni{tuvawe: politikata i verskata netolerancija, zabot na vremeto, a najmnogu ~ovekot. Nasilno i grubo se razgrabuval materijalot od prekrasnite objekti, za da se napravat novi, vo umetni~ki pogled mnogu posiroma{ni, a nekoi krajno primitivni. Na mestata od vakvite lokaliteti se otvoraat kamenolomi, za od obraboteniot kamen i mermer da se napravat za{titni bedemi ili podloga za pati{tata. Imalo slu~ai nad vakvite objekti da se gradat obi~ni gradbi od kamen i kal. Duri i umetni~kite predmeti: statui, mozaici, mermerna plastika i sli~no se koristele kako grade`en materijal. Slu~ajot so statuata na Orest najdobro go potvrduva vakviot odnos. Taa e pronajdena kako potporen kamen vo eden yid. Golemo zlo na ovie objekti im napravile i vojnite. Me|u drugite, ovde vo sredinata na 5. vek ru{ele i varvarskite ordi.

        Po napu{taweto od upotreba na heraklejskiot teatar, so tekot na vekovite, erozijata si go napravila svoeto. Taa gi pokrila negovite ostatoci. Se smeta deka ovoj teatar prestal da `ivee nekade okolu 5 vek. Nekoi poprecizni dokazi za negoviot kraj seu{te ne se pronajdeni.

        Ona {to go pravi interesen i poznat anti~kiot lokalitet Herakleja Linkestis se i objektite od ranohristijanskiot period: Malata i Golemata bazilika i Episkopskata rezidencija. Koga nekade od 3 vek po~nuva da slabee Rimskoto carstvo, toa se odrazuva vo umetnosta i vo urbanoto `iveewe. Hristijanskata religija se nametnuva so seta svoja silina vo site op{testveni sferi, kako dominantna. Istovremeno taa stanuva, i vo ovoj del na Makedonija, dr`avna religija. Na Zapad, docnoanti~kata umetnost postepeno &  otstapuvala mesto na predromantikata, a na Istok toj trend na promeni e pozabaven.

        Malata bazilika se nao|a na jugoisto~niot del na lokalitetot, nasproti portikot. Bazilikata e tribrodna, so apsida na isto~nata strana. Se smeta deka e gradena pri krajot na 5. vek od n.e. Vo narteksot od gradbata se otkrieni ostatoci od edna trkalesta piscina - bazen, so mermerna fijala vo centarot, otkade vo forma na vodoskok blikala voda. Toa gi naveduva nau~nicite na mislata deka stanuva zbor za krstilnica, odnosno celiot ansambl so bazilikata na istok slu`el za kr{tavawe. Podot od eksonarteksot e mozaik so geometriski i zoomorfni elementi. Vo geometriskite kompozicii preovladuvaat {arki od rombovi i kvadrati vo koi se gledaat po edna vaza, korpa ili {arka. Dodeka kaj zoomorfnite motivi se gledaat ptici (erebica, fazan, pajka i sl.), i `ivotni (lavica i zebu).

        Golemata bazilika e posebno zna~ajna so nejzinite mozaici koi se nao|aat na podot od narteksot. Vo site devet prostorii ima mozaici, no ovie vo narteksot se svoite umetni~ki kvaliteti i ikonografski vrednosti pretstavuvaat vrvni umetni~ki dela. Vsu{nost, toa e edna pogolema kompozicija koja na simboli~en na~in go prika`uva hristijanskoto sfa}awe za univerzumot: carstvoto nebesno, rajot, zemjata i vodata. Ovaa vonredna umetni~ka slika spa|a vo redot na malubrojnite so~uvani dosega vakvi dela na anti~koto slikarstvo, na povr{ina od nad 100m2. Ima rasko{en kolorit postignat so okolu 20 boi i nijansi so kocki~ki od kamen, staklena pasta i keramika. Ubavite drvja so plodovi okolu koi letaat ptici pokraj cvetnite grmu{ki, go pretstavuvaat rajot kako go zamisluvala hristijanskata crkva. Ima deset drvja. Polni so plodovi se devet. Ednoto e suvo koe go pretstavuva paganstvoto kako besplodna religija, nasproti hristijanstvoto koe e bogato kako devette drvja. Od ~etirite nezavisni motivi, trite go prika`uvaat rajot, zemjata i vodata, a motivot vo medaljonot go ozna~uva carstvoto nebesno.

        Pred o~ite na gleda~ot se redat razni bibliski motivi od `ivotot na bogatata flora i fauna: plodni rastenija, ptici; progonuvan divojarec; borba na bik i lav; o~akalen pes so golemi zabi; gepard kako ras~ere~uva soborena na ple}i srna, ~ija krv vo mlazovi te~e od muckata na yverot; morski `ivotni, ribi i sl. Site tie nepovtorlivi mozai~ni sliki se staveni vo dvi`ewe, so interesna simbolika za toga{noto sfa}awe na svetot, prirodata i ~ovekovoto postoewe. Na belata osnova, izrabotena od mali kameni kocki, se ima vpe`atok kako da treperi vozduhot i svetlinata na denot, pravej}i iluzija na edna ~udna, nadzemna i za sekojdnevieto nestvarna ubavina. Eden mitsko-lirski pejza`, vo koj se me{aat realnoto i bibliskoto, zamislen vo ovoj son~ev predel na toga{nata civilizacija, na koja &  pripa|ala Herakleja.

        Episkopskata rezidencija e samo delumno otkriena. Vo otkopaniot del od ovoj ansambl se odaite rasporedeni okolu centralnoto dvori{te. Vo apsidalnata odaja koja se nao|a na severnata strana ima trpezarija, triklinos. Na isto~nata i ju`nata ima niza od odai. Mozaici na podovite ima vo ~etiri prostorii. Interesno e dvori{teto vo koe ima bunar so mermerna ramka, ukrasena so kaneluri. Natamo{noto otkrivawe na objektot }e dade pokompleksna slika za ovaa ranohristijanska gradba.

        Seto ova, za koe zboruvavme dosega, e eden del od otkrienoto kulturno nasledstvo na Herakleja Linkestidska. Pod naletot na golemite istoriski promeni i prirodni katastrofi, me|u koi i golemiot zemjotres od 518 godina, kako i od drugi pri~ini, se smeta deka `ivotot na ovoj anti~ki grad prestanal nekade kon krajot na 6. vek.

        Denes toj e poznat spomenik na kulturata, ne samo vo zemjata, tuku i nadvor od nea. Na lokalitetot i natamu se vr{at iskopuvawa. Mnogu negovi obejekti se revitaliziraat i slu`at za odr`uvawe na kulturno-umetni~ki manifestacii. Toa, posebno se odnesuva za Teatarot, kade se prireduvaat: muzi~ki priredbi, teatarski pretstavi, literaturni pretstavi i sl. Herakleja pretstavuva sostaven del od bogatata kulturna ponuda na sovremena Bitola.

 

Veni Vidi Vici
Кон врв
BeStSeLeR Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 14.Август.2006
Локација: Macedonia
Статус: Офлајн
Поени: 317
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај BeStSeLeR Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 15.Август.2006 во 11:59
ne go napisa toa neli...
Кон врв
Antiqua Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 31.Март.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1790
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Antiqua Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 15.Август.2006 во 12:40
Veni Vidi Vici
Кон врв
 Внеси реплика Внеси реплика страница  <1234 6>
  Сподели тема   

Скок до Овластувања Кликни и види ги опциите

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.03
Copyright ©2001-2011 Web Wiz Ltd.

Страницата е генерирана за 0,313 секунди.