IDIVIDI forum Веб сајт
почетна страница почетна страница > Стил на живот > Филозофија и психологиjа
  Активни теми Активни теми RSS - Го гледам излезот но не и крајот ...
  најчести прашања најчести прашања  Пребарувај форум   Настани   Регистрирајте се Регистрирајте се  Влез Влез

Го гледам излезот но не и крајот ...

 Внеси реплика Внеси реплика страница  <1 45678 16>
Автор
Порака
Messenger Кликни и види ги опциите
Администратор
Администратор

Vo ovoj svet, no ne od ovoj svet

Регистриран: 21.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 18208
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Messenger Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Април.2010 во 05:59

Budizmot veli deka korenot na site stradanja e zhelbata za poseduvanje i kontroliranje na rabotite vo zhivotot od sekoj mozhen aspekt.

Bi si dozvolil da napravam edno sogleduvanje vo vrska so ova... bidejki mnogu lugje ova go podrazbiraat pogreshno, kako otkazhuvanje od site zhelbi i aspiracii.
 
Imeno, nema nishto losho vo imanjeto zhelbi... Zhelbite se zarodishot na seto onoa shto sakame da go dozhiveeme, sozdademe ili postigneme. Bez zhelbi nema intencii, bez intencii nema pridvizhuvanje na energijata, a bez toa nema nikakvo kreiranje i iskusuvanje. A zhivotot ne e nishto drugo osven dozhivuvanje.
 
Problemot e shto zhiveeme so ubeduvanjeto deka radosta, srekjata, zadovolstvoto i celta na nasheto zhiveenje zavisi edinstveno od ostvaruvanjeto na nash*te momentalni zhelbi. Poradi toa se javuva i toj poriv za kontrola na site elementi od koi zavisi nivnoto ostvaruvanje.
 
Se razbira, ne e mozhno site zhelbi da bidat ostvareni, kako shto ne e mozhno da se bide vo potpolna kontrola na site neshta vo nashiot zhivot.
 
Ovoj golem voved go napraviv za da mu se pridruzham na Anarchy so eden vazhen element - dobro e da se diskriminiraat potrebite i da se imaat zhelbi, no da se ima na um deka toa se samo nekoi od bezbrojnite opcii vo zhivotot koi mozhat, no ne moraat sekogash da se ostvarat. Ako ne se zbogatime so tie dozhivuvanja, kje imame shansa toa da go storime so drugi koi kje ni se zbidnat i bez nekoja odnapred postavena pretpostavka... togash kje go razbereme zhivotot kako edna bozhenstvena kosmichka igra ispolneta so iskustva koi postojano ne zbogatuvaat od sekoj aspekt, bez da pravime nekakov specijalen napor okolu toa.
 
I togash ischeznuva nashata proekcija na Sizif koj postojano neuspeshno go turka kamenot po planinata, odejki protivno na prirodnite sili. Togash stanuva jasna mudrosta na prosvetenite koi velat deka plivanjeto po maticata na zhivotot treba da go pravime sledejki go nejziniot tek, a ne da odime sprotivno od nego.
 
Togash plivanjeto e lesno i slobodno... a zhiveenjeto isto taka. среќа
 
 
Truth needs no laws to support it. Throughout history only lies and liars have resorted to the courts to enforce adherence to dogma.
Кон врв
eptendosadno1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)
ОРТОДОКСЕН АТЕИСТ

Регистриран: 30.Март.2010
Статус: Офлајн
Поени: 1149
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај eptendosadno1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Април.2010 во 13:20
Originally posted by Anarchy Anarchy напиша:


Originally posted by eptendosadno1 eptendosadno1 напиша:

Originally posted by Messenger Messenger напиша:

   

Ti mozhesh da doznaesh shto e toa i koja e nivnata vrednosta od onoj shto gi poseduva (spored negovoto mislenje i chuvstva vo toj moment), no kje osoznaesh edinstveno otkako samiot kje gi imash. A togash mozhebi nema da gi spodelish istite mislenja i chuvstva so onoj prethodniot.


Значи , треба да го се потроши единствениот живот , да се поминат илјадници ридови буткајќи го каменот за да дознам дали е “ јахтата “ врдна за таа моја мака , дека “јахтата “ е целта , таа е крајот ?

Историјата помни многу луѓе кои имале “ јахти “ но сепак се самоубиле , а има и луѓе кои немале буквално ништо од материјалниот свет , а сепак станале бессмртни .

Гонењето на “ јахтата “ за мене барем е патување во непознато , за Македон задоволување на егото .


Самите ние бираме што ќе правиме во животот (освен тие што не бираме, како мене намигнување). Дали ќе го поминеш животот копајќи канал, градејќи кули, ловејќи риби, тоа си е лично твој избор и работа. Бираш она што ти претставува задоволство. Бираш друштво, жена, оние со кои ти е пријатно. Уствари, би требало да бираме, но не е секогаш случај.Ќе пробам да ти дадам една слика од моја гледна точка, за примерите кои се посочени.Мене јахта (знам дека јахтата не е земена како конкретен пример)не ми треба, мене ми требаат други работи, кои ми претставуваат потреба. Некои можам да си ги дозволам, за некои треба уште да работам. -Е сега, можеби ќе прашаш што е тоа што ги создава нашите потреби (зборувам за потреби, не за потреби на егото, барем така го сваќам јас ова).  Основни потреби ни се јадење, пиење, облека, струја....Секундарни, сакам да излезам во омилен кафе бар, кај што ја пуштаат мојата омилена музика и каде што можам да седам со луѓето кои ги сакам. Сето тоа кошта пари. Сакам девојката да ја однесам на нејзиното омилено место....сакам да појдам на концерт на мојата омилена група. Има уште милион други потреби и желби кои сакам да ги направам. Сето тоа се задоволства, за кои треба пари да се направат.За тие работи да си ги дозволам, треба таа карпата која што изгледа многу пати е истурката до врвот, треба уште кој знае колку пати да ја истуркам. И ќе ја истуркам.Сите ние имаме потреби, во зависност како бираме да го живееме животот. Мислам дека секој од нас планира да основа семејство, да издржува деца, кои исто така ќе имаат потреби (како сите ние) и на кои што би се труделе да им овозможиме што подобар живот.Не можам од утре да речам, одам да живеам во некоја приморска држава, ќе живеам во колиба до море и ќе се хранам со риби. Затоа што не е така едноставно. А, можеби јас и најмногу посакувам таков живот, ама не можам да си го дозволам. Има луѓе покрај мене, со кои што треба да бидам, да им помагам, да ги сакам како што тие мене ме сакаат.А, за нив ако треба милион карпи ќе истуркам. За мене, јас сум повеќе од обичен човек, мене многу не ми треба, само добар соживот со фамилијата, жена која ќе ме сака, сонце, кафенце, интернет и форум, David Coverdale. голема%20насмевка




Stereotpi , shabloni , nepishani pravila od "zapadnata" civilizacija ?

Hipoteticki , druga prikazna .


" Da ne sretnam bela mecka , ne da ne me napadne glutnica volci , da ulova foka i da i go izedam dzigerot . E togash moze da legnam na aprilskto sonce i da bezdelnicam ispolnet , zadovolen so denot . Eh da e taka sekoj den , David Coverdale "

Ova hipotetickoto i bi go razbral , bi mu nashol logika , no " sekundarnata POTREBA " e malku problematicna .

Da , funkcionirame site za taa " sekundarna POTREBA " , no taa nema kraj , jas ne go gledam .

Го гледам излезот но не и крајот ...
Кон врв
eptendosadno1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)
ОРТОДОКСЕН АТЕИСТ

Регистриран: 30.Март.2010
Статус: Офлајн
Поени: 1149
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај eptendosadno1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Април.2010 во 13:37
Originally posted by Messenger Messenger напиша:

Budizmot veli deka korenot na site stradanja e zhelbata za poseduvanje i kontroliranje na rabotite vo zhivotot od sekoj mozhen aspekt.


Bi si dozvolil da napravam edno sogleduvanje vo vrska so ova... bidejki mnogu lugje ova go podrazbiraat pogreshno, kako otkazhuvanje od site zhelbi i aspiracii.

 

Imeno, nema nishto losho vo imanjeto zhelbi... Zhelbite se zarodishot na seto onoa shto sakame da go dozhiveeme, sozdademe ili postigneme. Bez zhelbi nema intencii, bez intencii nema pridvizhuvanje na energijata, a bez toa nema nikakvo kreiranje i iskusuvanje. A zhivotot ne e nishto drugo osven dozhivuvanje.

 

Problemot e shto zhiveeme so ubeduvanjeto deka radosta, srekjata, zadovolstvoto i celta na nasheto zhiveenje zavisi edinstveno od ostvaruvanjeto na nash*te momentalni zhelbi. Poradi toa se javuva i toj poriv za kontrola na site elementi od koi zavisi nivnoto ostvaruvanje.

 

Se razbira, ne e mozhno site zhelbi da bidat ostvareni, kako shto ne e mozhno da se bide vo potpolna kontrola na site neshta vo nashiot zhivot.

 

Ovoj golem voved go napraviv za da mu se pridruzham na Anarchy so eden vazhen element - dobro e da se diskriminiraat potrebite i da se imaat zhelbi, no da se ima na um deka toa se samo nekoi od bezbrojnite opcii vo zhivotot koi mozhat, no ne moraat sekogash da se ostvarat. Ako ne se zbogatime so tie dozhivuvanja, kje imame shansa toa da go storime so drugi koi kje ni se zbidnat i bez nekoja odnapred postavena pretpostavka... togash kje go razbereme zhivotot kako edna bozhenstvena kosmichka igra ispolneta so iskustva koi postojano ne zbogatuvaat od sekoj aspekt, bez da pravime nekakov specijalen napor okolu toa.

 

I togash ischeznuva nashata proekcija na Sizif koj postojano neuspeshno go turka kamenot po planinata, odejki protivno na prirodnite sili. Togash stanuva jasna mudrosta na prosvetenite koi velat deka plivanjeto po maticata na zhivotot treba da go pravime sledejki go nejziniot tek, a ne da odime sprotivno od nego.

 

Togash plivanjeto e lesno i slobodno... a zhiveenjeto isto taka. среќа

 

 


Se e toa vo red , no se somnevam vo spisokot na vrednost .
Mozebi ima tamu system error ?

Pa da receme deka kako vrednost ne e toa shto denes sum zarabotil milion dolari tuku deka sum nasadil tri drva , nauciv dete od ulica edna bukva i sl. , a ?

Изменето од eptendosadno1 - 11.Април.2010 во 14:00
Кон врв
Messenger Кликни и види ги опциите
Администратор
Администратор

Vo ovoj svet, no ne od ovoj svet

Регистриран: 21.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 18208
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Messenger Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Април.2010 во 16:07
Vo potpolnost se slozhuvam so kazhanoto.

Koj veli deka ima apsolutni vrednosti? Sekoja od niv e relativna i zavisi od aspektot na sekoj chovek posebno, kako i od aspektot na komunata, opshtestvoto, nacijata, narodot... Isto taka, toa se promenlivi kategorii. Od istorija znaeme deka mnogu nekogashni vrednosti povekje ne se toa shto bile nekogash...

Zatoa na pochetokot rekov deka da se doznae i da se osoznae za nekoi vrednosti ne e ista rabota. Doznaenata vrednost chesto pati, otkoga e lichno osoznanena, ne ja zadrzhuva istata bleskavost.

I zatoa sekoj treba da si go odi sopstveniot pat niz zhivotot, namesto slepo da sledi nekoi tugji stapki.








Изменето од Messenger - 11.Април.2010 во 16:10
Truth needs no laws to support it. Throughout history only lies and liars have resorted to the courts to enforce adherence to dogma.
Кон врв
Joshua_Tree Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 27.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 6477
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Joshua_Tree Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Април.2010 во 17:10
Se prasuvam Mesi,kolku mozeme sami da go odime patot,sepak sme socijalni bitija neli?

Toa za doznavnjeto i osoznavanjeto e rabota vo koja potpolno se soglasuvam i odi vo nasoka na mojata tema za "bolkata"...намигнување
“Talk, talk, talk: the utter and heartbreaking stupidity of words.”
― William Faulkner, Mosquitoes
Кон врв
eptendosadno1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)
ОРТОДОКСЕН АТЕИСТ

Регистриран: 30.Март.2010
Статус: Офлајн
Поени: 1149
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај eptendosadno1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Април.2010 во 23:17
Originally posted by Messenger Messenger напиша:

Vo potpolnost se slozhuvam so kazhanoto.

Koj veli deka ima apsolutni vrednosti? Sekoja od niv e relativna i zavisi od aspektot na sekoj chovek posebno, kako i od aspektot na komunata, opshtestvoto, nacijata, narodot... Isto taka, toa se promenlivi kategorii. Od istorija znaeme deka mnogu nekogashni vrednosti povekje ne se toa shto bile nekogash...

Zatoa na pochetokot rekov deka da se doznae i da se osoznae za nekoi vrednosti ne e ista rabota. Doznaenata vrednost chesto pati, otkoga e lichno osoznanena, ne ja zadrzhuva istata bleskavost.

I zatoa sekoj treba da si go odi sopstveniot pat niz zhivotot, namesto slepo da sledi nekoi tugji stapki.


Od istorija znaeme deka mnogu nekogashni vrednosti povekje ne se toa shto bile nekogash...

I od licni iskustva znaeme deka ne sekogash se ispolnuvaat ocekuvanjata koga ke se pomine patot - ke se stekne iskustvoto .

No nema nazad , patot i izoden , steknato e iskustvoto , a jas sum umoren .

Prinudeni da gi sledime " zapadnite " vrednosti , da se vklopime vo okolinata za da bideme " normalni " , go fakame patot , no koga patot ne ne dovel do posakuvanata cel ,ne se ostavreni nash*te ocekuvanja , ne e postignat posakuvanot efekt , seto toa nalikuva na edno naporno i dolgo bezdelcenje , i taka nekolku pati vo zivotot , i povtornu trgnuvame i se taka , i se taka , za da se prashame posle seto toa iskustvo , ima li kraj ?







Изменето од eptendosadno1 - 11.Април.2010 во 23:18
Кон врв
Messenger Кликни и види ги опциите
Администратор
Администратор

Vo ovoj svet, no ne od ovoj svet

Регистриран: 21.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 18208
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Messenger Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 12.Април.2010 во 01:03
Patot nema krajna cel.

Patot e cel samiot za sebe. Toj e samo alatot, nachinot preku koj se osoznavame sebe si... patot ne zavrshuva kako avtobuska linija so krajna stanica na koja site se simnuvaat bidejki doshle do celta.

Od toj aspekt tvojot naslov "Го гледам излезот но не и крајот ..." e potpolno korektna. Izlezot e ochigleden i pretstavuva pojduvanje na pat so prviot chekor, a krajot sekako deka ne se gleda... zatoa shto ne postoi.

Osoznavanjeto i prosvetluvanjeto nema kraj... duri i za onie koi velime deka se prosvetlile ne znachi deka doshle do nekakva krajna cel. Toa samo znachi deka napravile kapitalen kvalitativen skok na svesta i prodolzhuvaat vo edna druga sfera na bituvanje.









Изменето од Messenger - 12.Април.2010 во 01:10
Truth needs no laws to support it. Throughout history only lies and liars have resorted to the courts to enforce adherence to dogma.
Кон врв
Joshua_Tree Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 27.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 6477
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Joshua_Tree Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 12.Април.2010 во 14:09
Originally posted by Messenger Messenger напиша:

Patot nema krajna cel.

Patot e cel samiot za sebe. Toj e samo alatot, nachinot preku koj se osoznavame sebe si... patot ne zavrshuva kako avtobuska linija so krajna stanica na koja site se simnuvaat bidejki doshle do celta.
Kako moze patot da bide cel za sebe izemen od se'.Patot prvo treba da se osoznae i da se odi po nego.Kako samo moze toj da e alatot,koga ne znaeme kako po nego?Alatkite ili sme gi osoznale i implementirale,ili samo ke si se vrtime vo krug bez niv...

Od toj aspekt tvojot naslov "Го гледам излезот но не и крајот ..." e potpolno korektna. Izlezot e ochigleden i pretstavuva pojduvanje na pat so prviot chekor, a krajot sekako deka ne se gleda... zatoa shto ne postoi.
Izlezot e najlesen,vlezot e najtezok.Krajot ne go gledame,koga ne sme stignale barem blizu do nego.

Osoznavanjeto i prosvetluvanjeto nema kraj... duri i za onie koi velime deka se prosvetlile ne znachi deka doshle do nekakva krajna cel. Toa samo znachi deka napravile kapitalen kvalitativen skok na svesta i prodolzhuvaat vo edna druga sfera na bituvanje.

Nikako,ama nikako ne mozam da se slozam so tebe.Osoznavanjeto e alatkata,prosvetluvanjeto krajot.Se dodeka se zanimavame so drugite,a ne so sebe,krajnata cel ke bide se podaleku od nas.

Koja e taa sfera na bituvanje,Mesi?(ako ne ja znaeme ne e polezno da stavame drugi prasalnici)







“Talk, talk, talk: the utter and heartbreaking stupidity of words.”
― William Faulkner, Mosquitoes
Кон врв
eptendosadno1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)
ОРТОДОКСЕН АТЕИСТ

Регистриран: 30.Март.2010
Статус: Офлајн
Поени: 1149
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај eptendosadno1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 12.Април.2010 во 14:28
Originally posted by Messenger Messenger напиша:

Patot nema krajna cel.

Patot e cel samiot za sebe. Toj e samo alatot, nachinot preku koj se osoznavame sebe si... patot ne zavrshuva kako avtobuska linija so krajna stanica na koja site se simnuvaat bidejki doshle do celta.

Od toj aspekt tvojot naslov "Го гледам излезот но не и крајот ..." e potpolno korektna. Izlezot e ochigleden i pretstavuva pojduvanje na pat so prviot chekor, a krajot sekako deka ne se gleda... zatoa shto ne postoi.

Osoznavanjeto i prosvetluvanjeto nema kraj... duri i za onie koi velime deka se prosvetlile ne znachi deka doshle do nekakva krajna cel. Toa samo znachi deka napravile kapitalen kvalitativen skok na svesta i prodolzhuvaat vo edna druga sfera na bituvanje.


Patuvanje bez krajna destinacija e isto taka bezdelnicenje , no aktivno .

Patot kako cel ne e realen zivot tuku avantura , pa zatoa smetam deka rastojanieto pomegu izlezot i krajot se narekuva pat ( zivoten pat ) .

So shoferski recnik , patot e poln so stanici , poduvame i stignuvame do stanicata , povtorno trgnuvame , sledna stanica , i se doaga do stadium da se zaprasham , zashto patuvam , kade e posledna i dali vredi da se stigne tamu .

Negogash mi doaga da viknam , " Zastane majstore , jas slegov tuka "

Изменето од eptendosadno1 - 12.Април.2010 во 14:30
Кон врв
Messenger Кликни и види ги опциите
Администратор
Администратор

Vo ovoj svet, no ne od ovoj svet

Регистриран: 21.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 18208
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Messenger Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 12.Април.2010 во 14:51
Faktichki ne postoi bezdelnichenje od aspekt na sekojdnevnoto razbiranje na toj zbor. I bezdelnichenjeto e delnichenje, no egoto, opshtoprifatenite socijalni normi, nekoja filozofija na zhiveenje ili ubeduvanje mozhe takvoto delnichenje da go okarakterizira kako "bezdelnichenje' zatoa shto spored niv toa e "neplodno" zhiveenje.

Zatoa go dadov primerot so Diogen... Vo negovoto vreme toj bil smetan za apsolutno najgolemiot bezdelnik vo istotrijata na choveshtvoto, a sega znaeme deka toj potochno bil eden od najgolemite i najostrumnite filozofi koj svesno go odbral svojot nachin na zhiveenje. Od druga strana, Aleksandar bil smetan za najgolemiot vodach vo istorijata, a denes znaeme deka, kako site drugi takvi vodachi, bil magaloman koj za da si go zadovoli svoeto ego bil vo sostojba da sramni so zemja gradovi i egzekutira stotici iljadi lugje, zheni i deca... i se razbira, zhivotot da go zavrshi kako i sekoj drug megaloman i samoubeden bog.


Inaku, sakame ili nesakame, postoi posledna stanica na ovoj materijalen zhivot i site kje stigneme do nea, bez da vikame "zastani majstore, jas slegov tuka"... i zatoa vredi da se minat shto povekje popatni stanici. Toa e poentata na zhiveenjevo, da se ima shto povekje dozhivuvanja i iskustva.


P.S. Racioanliziranjeto "shto korist ima od toa patuvanje?" i "dali od seto toa kje ima neshto vredno?" SEKOGASH doagja od egoto i nikogash od svesta. Za svesta sekoe dozhivuvanje, celiot zhivoten pat, e potreben i korisen, bez obzir kako na toa gleda nasheto ego.

Изменето од Messenger - 12.Април.2010 во 15:10
Truth needs no laws to support it. Throughout history only lies and liars have resorted to the courts to enforce adherence to dogma.
Кон врв
eptendosadno1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)
ОРТОДОКСЕН АТЕИСТ

Регистриран: 30.Март.2010
Статус: Офлајн
Поени: 1149
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај eptendosadno1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 13.Април.2010 во 00:02
Hm , neznam , shto ako se vozime vo pogreshen avtobus ?

Ne sakam toa da go doznam koga ke stignam na krajnata stanica , i sepak toa bi bilo losho iskustvo , nepotrebno .
Кон врв
Messenger Кликни и види ги опциите
Администратор
Администратор

Vo ovoj svet, no ne od ovoj svet

Регистриран: 21.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 18208
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Messenger Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 13.Април.2010 во 01:29
Nema pogreshen avtobus.

Tvojot pat e eden i edinstven avtobus. Toj e avtobusot.

Ne e pogreshen, toa samo ponekogash taka ti se prichinuva...
Truth needs no laws to support it. Throughout history only lies and liars have resorted to the courts to enforce adherence to dogma.
Кон врв
Joshua_Tree Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 27.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 6477
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Joshua_Tree Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 13.Април.2010 во 13:52
Originally posted by Messenger Messenger напиша:

Faktichki ne postoi bezdelnichenje od aspekt na sekojdnevnoto razbiranje na toj zbor. I bezdelnichenjeto e delnichenje, no egoto, opshtoprifatenite socijalni normi, nekoja filozofija na zhiveenje ili ubeduvanje mozhe takvoto delnichenje da go okarakterizira kako "bezdelnichenje' zatoa shto spored niv toa e "neplodno" zhiveenje.

Bezdelnicenje e prifakanje na tugi definicii od ucebnik,bez osoznavanje na istite i implementiranje na krajniot rezultat vo nasiot mentalen sklop.

Zatoa go dadov primerot so Diogen... Vo negovoto vreme toj bil smetan za apsolutno najgolemiot bezdelnik vo istotrijata na choveshtvoto, a sega znaeme deka toj potochno bil eden od najgolemite i najostrumnite filozofi koj svesno go odbral svojot nachin na zhiveenje. Od druga strana, Aleksandar bil smetan za najgolemiot vodach vo istorijata, a denes znaeme deka, kako site drugi takvi vodachi, bil magaloman koj za da si go zadovoli svoeto ego bil vo sostojba da sramni so zemja gradovi i egzekutira stotici iljadi lugje, zheni i deca... i se razbira, zhivotot da go zavrshi kako i sekoj drug megaloman i samoubeden bog.

Za tebe zelbata za dominacija na vrstata e megalomanija?
Site golemi skokovi vo gradenjeto na kolektivnata svest doagjaat od golemite luge so kod na LIDERI.Imam vpecatok po tvoite izlaganja deka dosega covestvoto sitgnalo samo do periodot na romantizmot kako stadium na razvoj.Site golemi lideri sto stavile pecat na covestvoto imaat najgolema zasluga za razvojot na istoto.


Inaku, sakame ili nesakame, postoi posledna stanica na ovoj materijalen zhivot i site kje stigneme do nea, bez da vikame "zastani majstore, jas slegov tuka"... i zatoa vredi da se minat shto povekje popatni stanici. Toa e poentata na zhiveenjevo, da se ima shto povekje dozhivuvanja i iskustva.

Taa stanica nikoga ne treba da bide filterot niz koj gi procesirame promenite.


P.S. Racioanliziranjeto "shto korist ima od toa patuvanje?" i "dali od seto toa kje ima neshto vredno?" SEKOGASH doagja od egoto i nikogash od svesta. Za svesta sekoe dozhivuvanje, celiot zhivoten pat, e potreben i korisen, bez obzir kako na toa gleda nasheto ego.


Kako do spoznanieto ako ne racionalizirame?
Ke go trupame mozokot  so nepotrebni informacii,neznaejki deka so toa ja stavame nasata dusa vo totalno gladuvanje.

VREDNOSTA OD RACIONALIZIRANJETO E KRAJNIOT REZULTAT KOJ BI BIL:
-bitie bez frustracii
-bogat duh
-mnooooogu ljubov okolu sebe

“Talk, talk, talk: the utter and heartbreaking stupidity of words.”
― William Faulkner, Mosquitoes
Кон врв
Messenger Кликни и види ги опциите
Администратор
Администратор

Vo ovoj svet, no ne od ovoj svet

Регистриран: 21.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 18208
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Messenger Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 13.Април.2010 во 15:07
Racionaliziranjeto e ekonomiziranje so podatocite i nivnite interpretacii.

Bidejki s'e e interpetacija, racionaliziranjeto ne pretstavuva doagjanje do nekakva apsolutna vistina ili vrednost, tuku do privremen lichen ili megjuseben dogovor okolu nekoja rabota.

Od iskustvo znaeme deka racionaliziranjeto e edna promenliva i kontinuirana kategorija koja postojano se menuva na osnova na nash*te soznanija, filozofii, dogovori, interesi i potrebi. Ushte povekje, racionaliziranjeto na eden moment ne znachi determiniranje i na sledniot bidejki sekoj nov moment, koj sledi vo alkata na zhivotot, e potpolno nov, nikogash sluchen i nikogash nema da se povtori kako takov. Sekoj sleden moment e svezho novorodeno dozhivuvanje i ako sakame da go osoznaeme vo seta negova polnota kako takvo, togash ne treba da mu prijdeme so odnapred odreden koncept ili presuda. Racionaliziranjeto e korisno samo od aspekt na praktichno sekojdnevno prezhivuvanje na materijalnoto telo i podobruvanje na uslovite za negovoto opstojuvanje.

Zatoa racionaliziranjeto ne treba da se razbere kako nekakvo vozilo koe definitivno kje ne donese do duhovna nirvana. Povekjeiljadnoto iskustvo od chovekovata civilizacija dokazhala deka kvantumot na znaenje i negovata obrabotka ne rezultiraat so neshto takvo. Zatoa Sokrat, na krajot od svojot zhivot i vo vrvot na svojata mudrost rekol - "Duri sega znam oti nishto ne znam!" Prosvetluvanjeto se sluchuvalo od prastari vreminja, a se sluchuva i denes, na lugje od sekakvi socijalni sloevi i so sekakvo mozhno (ne)obrazovanie.

Do bitieto so bez frustracii, bogat duh i polnota od ljubov i milosrdie ne se doagja so nikakvo racionaliziranje, tuku so prosvetluvanje. A toa ne e vo domenot na umot i egoto, tuku do svesta.

Znaejki deka umot i egoto se dominatni kaj chovekot i deka preku niv toj smeta oti so akumuliranje na znaenje i racionaliziranje kje pristigne do nirvana, prosvetlenite lugje, namesto da odat protiv ovoj chovekov poriv, go koristat kako potiknuvachka sila vo patot kon prosvetluvanjeto. Imeno, tie velat - uchi, analiziraj, sobiraj znaenje, zhongliraj so nego i ispolni se do poslednata pora od tvoeto bitie... i koga kje se prepolnish, koga povekje nema da imash prostor, sila i zhelba da prodolzhish taka i ponatamu, samiot kje go istresesh toj bagazh od tvoite plekji kako nepodnosliva i nepotrebna tezhina i toj moment, koga kje gi povtorish zborovite na Sokrat, kje bide migot na prosvetluvanjeto.








Изменето од Messenger - 13.Април.2010 во 15:24
Truth needs no laws to support it. Throughout history only lies and liars have resorted to the courts to enforce adherence to dogma.
Кон врв
 Внеси реплика Внеси реплика страница  <1 45678 16>
  Сподели тема   

Скок до Овластувања Кликни и види ги опциите

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.03
Copyright ©2001-2011 Web Wiz Ltd.

Страницата е генерирана за 0,156 секунди.