Висок притисок

Kako se izražava vrijednost krvnog tlaka?

Primjerice, što znači izmjerena vrijednost 120/80 ? Riječ je o vrijednostima arterijskog tlaka izraženog u milimetrima stupca žive. Neki tlakomjeri mjere tlak u kilopaskalima (kPa).

Prva vrijednost (u ovom slučaju 120) označava tzv. sistolički ili sistolni tlak – vrijednost tlaka u arterijama tijekom srčanog stiska (kontrakcije) – dakle u fazi srčanog ciklusa kada se krv istiskuje iz lijeve klijetke u aortu, a iz aorte u sustav tzv. perifernih arterija. Sistolički tlak vremenski se poklapa s bilom ili pulsom koji se pipa nad perifernim arterijama.

Druga je vrijednost tzv. dijastolički ili dijastolni tlak (u ovom slučaju 80) . Laici ga nerijetko pogrešno nazivaju “srčanim” tlakom. To je vrijednost tlaka u arterijama za vrijeme dijastole – dijela srčanog ciklusa tijekom kojega se desna i lijeva klijetka nalaze u stanju opuštenosti. Tijekom dijastole se odvija punjenje klijetki krvlju. Krv se u klijetke (desni i lijevi ventrikul) ulijeva iz pretklijetki preko tzv. atrioventrikulskih ušća, tj. trikuspidnog odnosno mitralnog zaliska. Budući da srce tijekom dijastole ne istiskuje krv preko aortnog zaliska u aortu i dalje u tzv. periferne arterije, logično je da je u fazi kada mišićna crpka (srce) miruje, tlak u arterijama niži nego tijekom istiskivanja krvi iz srca u krvotok.

Na vrijednosti i jednog i drugog tlaka utječe srce, ali i stanje krvnih žila koje prihvaćaju izbačenu krv u sistoli i vraćaju je u srce u dijastoli.
Povišenim sistoličkim tlakom smatraju se vrijednosti jednake ili veće od 140 mmHg. Povišenim dijastoličim tlakom smatraju se vrijednosti jednake ili veće 90 mmHg. Krvni tlak se u pravilu mjeri u stanju mirovanja. Premda je vrijednost od 120/80 mmHg prihvaćena kao normalna vrijednost, u zdravih osoba nema preniskog tlaka, ukoliko uz takav tlak nemaju smetnji. Može se reći što niže to bolje. Uz to zadnjih je godina postalo očito da je sistolički tlak važniji predskazatelj rizika kardiovaskularnog oboljenja i smrti, od dijastoličkog.Također se prema rezultatima velikih studija danas zna da je i povećana razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka (>40-50 mmHg) nezavisan faktor rizika. Ta razlika, tj. sistolički – dijastolički tlak naziva se tlak pulsa.
Ukoliko su vrijednosti sistoličkog i/ili dijastoličkog tlaka povišene, potrebno je mjerenja ponoviti nekoliko puta u kraćim razmacima (npr. nekoliko dana). Ako su vrijednosti opetovano povišene, riječ je o bolesti povišenog krvnog tlaka (arterijska hipertenzija) i neophodno je započeti s liječenjem. Ako je riječ o povišenom krvnom tlaku kao bolesti za sebe, dakle ne kao posljedici nekog drugog poremećaja (primjerice suženja bubrežne arterije itd.), bolest je de facto neizlječiva. To znači da je, kako bi se spriječile opasne dugoročne posljedice arterijske hipertenzije, potrebno trajno, praktički doživotno liječenje s ciljem održavanja normalnih vrijednosti krvnog tlaka. Sistolički tlak u rasponu od 130-139 mmHg i dijastolički između 85 i 89 mmHg smatra se granično povišenim te ga je potrebno kontrolirati u kraćim razmacima. Makar i blaga sistolička i/ili dijastolička hipertenzija zahtijevaju primjereno liječenje i nadzor.

Definicija i klasifikacija arterijske hipertenzije ovisno o visini tlaka prema WHO/ISH iz 1999. godine