IDIVIDI forum Веб сајт
почетна страница почетна страница > Стил на живот > Вероисповед
  Активни теми Активни теми RSS - РАЗГОВОРИ ЗА РЕЛИГИИТЕ - ОПШТО И НЕВРЗАНО
  најчести прашања најчести прашања  Пребарувај форум   Настани   Регистрирајте се Регистрирајте се  Влез Влез

РАЗГОВОРИ ЗА РЕЛИГИИТЕ - ОПШТО И НЕВРЗАНО

 Внеси реплика Внеси реплика страница  <1 45678 242>
Автор
Порака
Miralem1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 10.Март.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1548
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Miralem1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 16:32
Originally posted by goor goor напиша:

pa da ti kazam poveke luge se otkazuvaat od religiite otkolku da preminat od edna vo druga........

taka neli nastanale ateistite.....

sega sporno e sto ke mu se sluci na eden musliman ako go otfrli Islamot toa sakam da go znam.......ako da receme vasiot sin ili kerka poveke ne veruva vo bog Sto ke mu se sluci ako toa go priznae javno????

 
VO VERATA NEMA PRISILBA,PRAVATA VISTINA,JASNO SE RAZLIKUVA OD ZABLUDATA.
Ova e PRAKSA na eden PRAV VERNIK. Ova e toa sto go BARA STVORITELOT a sto bi napravil nekoj naiven "vernik" toa ne bi trebalo da se sporedi so nekoja religija.Kako slucaj imase i vo Ohrid,toa bese nedavna.... eden prifati Islam pa bese Izbrkan od doma. Toa veruvam deka ne e slucaj sekade.
Alija ra je rekao:Znanje je bolje od imetka.Znanje te cuva a ti cuvas imetak.Znanje je sudija,a bogatstvu se sudi,umrli su oni koji su gomilali bogadstvo,a ostali su oni koji su sakupljali znanje
Кон врв
Miralem1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 10.Март.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1548
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Miralem1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 16:57
w
 
Goor,nam naj malku za toa treba da ne' prasas (vernicite),prasaj se ti sto ako postoi Bog i vistina e toa sto ti go zborime ? Kolku sto e vredno za nas prasanjeto tolku i za tebe. A vistinata e jasna.... nikomu so sila ne mu e nametnata,sekoj e nadaren so razum,pa neka go koristi i neka si go izbere VISTINSKIOT PAT.


Изменето од ACELERA - 11.Август.2007 во 19:45
Alija ra je rekao:Znanje je bolje od imetka.Znanje te cuva a ti cuvas imetak.Znanje je sudija,a bogatstvu se sudi,umrli su oni koji su gomilali bogadstvo,a ostali su oni koji su sakupljali znanje
Кон врв
Miralem1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 10.Март.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1548
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Miralem1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 17:00

PS: Zivotnite nema da odgovaraat na sudniot den,zatoa sto javno pravele raboti koi za covekot se zabraneti i stramni.Zatoa sto ne se nadareni so razum. No ti,ti ke odgovaras.

Alija ra je rekao:Znanje je bolje od imetka.Znanje te cuva a ti cuvas imetak.Znanje je sudija,a bogatstvu se sudi,umrli su oni koji su gomilali bogadstvo,a ostali su oni koji su sakupljali znanje
Кон врв
goor Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 08.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 844
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај goor Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 18:30
vaka sega miralem jas si ziveam zivot i imam prifateno deka ne postoi nisto ....
znaci si ziveam kako sto mi odgovara.....

sega ako vo slucaj gore ima nesto (za sto kako sto kazav ne veruvam )ke odam u pekol istotaka prifatliva opcija) zatoa sto toa vo sto jas sum ubeden deka ke ima posle smrtta e NISTO a veruvaj od nistoto i pekolot e podobar.
 sega si ziveam kako sto sakam i ne sledam nikakva kniga sto ke mi kazuva sto da pravam i ke odam vo pekolkot.....a vie (isto taka nameneto za site vernici) ziveete spored nekoi pravila napisani od koj znae koj i ne znaete dali se vistinskite....zatoa prasanjeto e nameneto za venicite sto ako cel zivot veruvate i se pokoruvate na eden bog odnosno sledite nekoja religija a ta ne e onaa vistinskata?????
end off days 15...14...13....
Кон врв
Miralem1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 10.Март.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1548
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Miralem1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 19:05
Originally posted by goor goor напиша:

vaka sega miralem jas si ziveam zivot i imam prifateno deka ne postoi nisto ....
znaci si ziveam kako sto mi odgovara.....

sega ako vo slucaj gore ima nesto (za sto kako sto kazav ne veruvam )ke odam u pekol istotaka prifatliva opcija) zatoa sto toa vo sto jas sum ubeden deka ke ima posle smrtta e NISTO a veruvaj od nistoto i pekolot e podobar.
 sega si ziveam kako sto sakam i ne sledam nikakva kniga sto ke mi kazuva sto da pravam i ke odam vo pekolkot.....a vie (isto taka nameneto za site vernici) ziveete spored nekoi pravila napisani od koj znae koj i ne znaete dali se vistinskite....zatoa prasanjeto e nameneto za venicite sto ako cel zivot veruvate i se pokoruvate na eden bog odnosno sledite nekoja religija a ta ne e onaa vistinskata?????
 
Goor,pravilata si gi svatil sosema pogresno.Vo Qur'anot,ne postoi Dobro a da ne ne Upatil ALLAH DZ.S nitu pak postoi zlo a za koe ne ne opomenal. Znaci ona sto Qur'anot go bara od nas e ona sto e dobro za NAS a ona sto ni go zabranuva e ZLO za nas. Qur'anot nisto sto e dobro ne ni zabranuva.NISTO. Nitu pak ne tera nesto loso da pravime i nesto sto e stetno za nas.
Allah dz.s e nasiot sozdatel i toj NAJ DOBRO znae sto e zanas ubavo i sto e za nas stetno.
Ajde kazi edna korisna rabota koja Qur'anot ni ja zabranil ????
Kazi edna losa rabota na koja Qur'anot ne' uci da ja pravime ???
NEMA.
Zosto togas da ne go sledam toj upat koj e sekako za nase dobro.
Ako jas denes klanjam 5 pati,ne klanjam za Allah tuku klanjam za sebe. Namazot i ucenjeto na Qur'an se HRANA ZA DUSATA. Mozes denes za dorucek da se prejades pa taka da ne jades za rucek i vecera ???? Se e vo svoe vreme. Taka e i so Namazot,koj e potreba za covekoviot DUH.
EDINSTVENO STO BOG BARA OD NAS E DA MU SE VRATI CISTO ONA STO NA ZAEM NI GO DAL-DUSATA I TELOTO.
Dali e podobro Nisto od Pekol,mozes da probas i sam.... zapali ogan i stavi ja rakata,pa vidi kolku mozes da izdrzis,togas zamisli deka ognot vo pekolot e 70 (mislam)pati posilen od nego. E togas zamisli uste deka idniot "zivot" ti e bessmrten i deka kako ke go zasluzis tuka,taka ke go "zivees" vecno tamu.
Alija ra je rekao:Znanje je bolje od imetka.Znanje te cuva a ti cuvas imetak.Znanje je sudija,a bogatstvu se sudi,umrli su oni koji su gomilali bogadstvo,a ostali su oni koji su sakupljali znanje
Кон врв
goor Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 08.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 844
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај goor Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 20:01
pa vidi vaka barem ke bides svesen deka postois......iako goris da recema na bilo koja temperatura......

Sega za nekoi dobri raboti sto k*ranot vi gi zabranil.......

Sto ve uci k*ranot za zenata kako licnost na primer???

kolku vie go pucituvate zenskiot pol????

Sto znaci toa da zenata sekogas odi pokriena i da bide robinka vo kukata???

I + na seto toa ova e malku nadvor od tvoeto prasanje religiite moze nesvesno ve ucat da mrazite i da ne pocituvate se sto ne e vasa vera(ovde zboram za dvete strani).......

toa e da receme najmnogu negativno od religiite

end off days 15...14...13....
Кон врв
Miralem1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 10.Март.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1548
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Miralem1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 20:14
Originally posted by goor goor напиша:

pa vidi vaka barem ke bides svesen deka postois......iako goris da recema na bilo koja temperatura......

Sega za nekoi dobri raboti sto k*ranot vi gi zabranil.......

Sto ve uci k*ranot za zenata kako licnost na primer???

kolku vie go pucituvate zenskiot pol????

Sto znaci toa da zenata sekogas odi pokriena i da bide robinka vo kukata???

I + na seto toa ova e malku nadvor od tvoeto prasanje religiite moze nesvesno ve ucat da mrazite i da ne pocituvate se sto ne e vasa vera(ovde zboram za dvete strani).......

toa e da receme najmnogu negativno od religiite

Velam jas... vam se' bi vi bilo malku.EVE EVANGELOS USTE EDNO KOPI PAJST GLEDAJ SEGA ZOSTO !намигнување 
Eve kakov e stavot na Islamot kon Zenata:
 
Vo predislamskiot period `enskoto dete so ra|aweto se  steknuvalo edinstveno so pravoto da bide `ivo zakopano. Ma`ot imal pravo na deset, dvaeset, so drugi zborovi na neograni~en broj na `eni. Svoite robinki gi prinuduval da mu zarabotuvaa po pat na prostitucija. So dozvoluvaweto na brakot so najmnogu ~etiri `eni, Islamot vsu{nost vostanovil ograni~uvawe na pove}e`enstvoto i tendencijata za `enata, bidej}i ja spasil od sramota, poni`uvawe, porobenost i najbrutalnoto - prisilnata smrt. Za da ne go obrazlagame ova posebno,  da se zapra{ame dali sovremenata `ena vo formalnite uslovi na monogamniot brak e stre}na, zadovolna i e na vistinsko nivo na ~ove~koto dostoinstvo, koga znaeme deka e zadlabo~ena vo `ivot vo koj caruva razvratot i nemoralot od sekoj vid. [to e podostinstveno za `enata: Da bide vtora `ena vo zakonit brak so site prava ili da bide qubovnica {to vo tajnost bara fizi~ki zadovolstva?>>

Pokraj toa Islamot taka go uslovil pove}e`enstvoto, {to toa e prakti~no nevozmo`no. Imeno, brakot so dve, tri ili najmnogu ~etiri `eni mu e dozvolen samo na ~ovekot, koj mo`e da bide ednakvo praveden kon niv: >>

Ako se pla{ite deka nema da mo`ete da bidete pravedni kon sekoja, toga{ zadovolete se samo so ednae i Vie sigurno nema da mo`ete da bidete ednakvi kon `enite i da go sakate toa (En-Nisa, 31, 129).>>

           [to se odnesuva do vrzanosta na `enata so ku}ata taa kako zapoved se odnesuva samo na `enite na Bo`jiot pratenik, bidej}i tie se zemaat kako primeri za idealni `eni:>>

           I ostanete vo svoite ku}ie (El-Ahzab, 33). Od ova se gleda deka islamskiot zagovor za `enata kako majka i doma}inka, `ena koja vo celost se oddava na svoeto semejstvo i ku}a. >>

           Me|utoa Islamot ne i  go zabranil na `enata izleguvaweto von ku}ata i zanimavawe so razli~ni raboti, ako toa potrebite go pobaruvaat. Me|udrugoto od istorijata na islamskite narodi znaeme za mnogu `eni koi se potvrdile kako vrvni pravnici i poeti. Muslimankite u~estvuvale vo borbite ednakvo kako {to u~estvuvale vo site ostanati oblasti na kulturniot `ivot.>>

           Navedeniot ajet ja poka`uva vizijata na idealnata sostojba na `enata, a pome|u idealnoto, mo`noto i realnoto sekako postojat razliki. I `enite na Bo`jiot pratenik odele zaedno vo borba so nego.>>

           Da go razgledame sega prigovorot zaradi pokrivaweto na `enata. ]e ka`eme vedna{ deka toa odi vo prilog na `enata i nejzinoto dostoinstvo. Islamot go dozvolil otkrivaweto na liceto i racete, a go zabranil otkrivaweto na ostanatite delovi na teloto. Stara vistina e deka zabranetoto ovo{je e najdrago; pokrivaweto na odredeni delovi od teloto samo ja zgolemuva privle~nosta i `elbata za niv. Dosta odamna e otkrieno dekavo plemiwata kade {to se otkrieni `enite i nema qubovni ~uvstva. Ma`ite so `enite se sostanuvaat samo edna{ mese~no, a ako taa zabremeni toga{ odnosite se namaluvaat edna{ na dve godini. I vo na{eto iskustvo imame bezbroj primeri, koi ja potvrduvaat ovaa vistina. Golite `enski tela koi ne opkru`uvaat na pla`ite nemat drazne`, privle~nost i predizviklivost kako koga se pokrieni. Neosporno e deka na `enata i  e va`no pred se da bide posakuvana i deka sepak najmnogu ja degradira ona {to ja ukinuva nejzinata privle~nost.>>

           [t se odnesuva do prigovorot za pravoto na ma`ite na razvod, }e bideme sosema kratki. Isto kako {to mo`e ma`ot da go rasturi brakot po sudski pat, toa isto taka i na ist na~in mo`e da go napravi i `enata ako ima pri~ina za toa. Od druga strana `enata pri sklopuvaweto na brakot mo`e da go uslovi stapuvaweto vo nego so mo`nost  da izleze od nego. >>

           Osven toa postoi i edna bitna razlika pome|u muslimankata i evropskata `ena. Pri zasnovuvaweto na brakot muslimankata dobiva mehr (dar), a `enata na zapad donesuva miraz. Muslimankata potoa sosema slobodno raspolaga so svojot imot, dodeka so imotot na Evropjankata raspolaga nejziniot ma`.>>

           Pravoto na ma`ot da koristi i fizi~ki sredstva i napu{tawe na bra~nata zaednica se odnesuva samo na onie `eni koi }e poka`at nekakvi seksualni ili bra~ni nastranosti. Se raboti glavno za dve najra{ireni i psiholo{ki objasneti nastranosti: mazohizmot i sadizmot.>>

Vo prviot slu~aj `enata saka da bide ma~ena fizi~ki, a vo drugiot taa da go ma~i ma`ot. Ova mo`e da se razbere kako k*ranska muxiza bidej}i mnogu porano od kakvi i da e istra`uvawa, ja konstatiral ovaa pojava, svojstva i odnos kon niv dopu{taj}i mu na ma`ot da `enata mazohistka ja le~i so lekot koj taa go saka, a toa se fizi~kite udari, a `enata sadistka so napu{tawe na nejzinata bra~na postela:>>

           Ostavete gi sami vo postelata i udrete gi,,, (En-Nisa, 34). Ovie dva zbora sodr`at celi tomovo na psiholo{ki istra`uvawa za seksualnite nastranosti na `enata i nejzino le~ewe.>>

           [to se odnesuva do prigovorot na pravoto na ma`ot kon `enite so koi raspolaga,  pravilnoto razbirawe pretpostavuva objasnuvawe na odnosot na Islamot kon ropstvoto. Poznat e obidot na nekoi orientalisti da go obvinat Islamot deka toj povikuva na ropstvo, iako Islamot kako {to i }e poka`eme  e edinstvena vera {to povikuva na negovo ukinuvawe.>>

           Ako ja pogledneme Biblijata (Inxil) i gi razgledame zborovite na apostol Pavle od negovite Poslanici upateni na naselenieto na Efsus, }e najdeme otvoreno povikuvawe na ropostvo, odnosno, vistinski zagovor za pokornost na robovite na gospodarite, pokornost {to e ednakva na pokornosta kon Boga.:>>

           Ej  robovi, pokoruvajte im se na svoite gospodari so strav i poniznost na svoite srca kako i kon Boga!>>

           Inxilot ne baral ukinuvawe na ropstvoto kako sistem. Negovata krajna cel bilo vospostavuvawe na qubovta i ubavoto odnesuvawe pome|u robovite i gospodarite.>>

           Spored postoe~kiot Tevrat sre}ata na slobodnite lu|e e polo{a od onaa na robovite. Nekoi od negovite preporaki se: naselenieto {to }e se predade bez borba se nosi kako robje, a naselenieto {to se bori i brani se ubiva. Od ova ne se po{teduvaat nitu `enite, niti decata, nitu starcite.>>

           Ropstvoto bilo, zna~i, pred pojavata na Islamot vospostavena i ra{irena pojava, a ostanatite veri ja prepora~uvale pokornosta kon gospodarite.>>

           k*ranot e prvata objavena kniga, koja govori za osloboduvawe na robovite. Toj ne go zabranil kategori~ki ropstvoto i na baral otpu{tawe na robovite, bidej}i toa toga{ bi zna~elo raspa|awe na celata socijalna struktura na toga{noto op{testvo. Toa bi zna~elo izlagawe na stotina iqadi prosjaci koi baraat milost, ili bi kradele, pqa~kosuvale, se prostituirale i sli~no. Nepotrebno e da se istaknuva deka toa bi bilo polo{o i od samoto ropstvo. Zatoa k*ranot vospostavil najprifatliv pat a toa e postapnosta vo likvidiraweto na ropstvoto. Toj po~nuva taka {to prvo go zatvora toga{noto ropstvo i potoa gi ru{i negovite izvori. Vo toa vreme zarobuvaweto vo vojnata bilo najgolem izvor na ropstvoto. Pa taka k*ranot naredil osloboduvawe na zarobenicite so ili bez nadomest, i go zabranil pretvoraweto na zarobenicite vo robovi:>>

...I potoa velikodu{no oslobodete gi bez ili so nadomest! (Muhammed, 4).>>

Otkako {to gi likvidiral izvorite na novite ropstva, zna~i go onevozmo`il negovoto ponatamo{no {irewe k*ranot izvonredno so prakti~ni i efikasni sredstva go otvoril patot za ukinuvawe na ropstvoto. Na muslimanot {to }e stori nekakov grev, k*ranot kako forma na otkupuvawe go ponudil osloboduvaweto na robovite so toa {to te`inata na grevot e usoglasena so brojot na robovite {to treba da bidat oslobodeni. Vo pogled na ropstvoto na `enite za koi zboruva na{iot prijatel, situacijata e vo soglasnost so gore ka`anoto. No, me|utoa treba da se zabele`i deka se do kone~noto ukinuvawe na ropstvoto ma`ot ima pravo da postapuva so robinkata kako i so svojata zakonska `ena, no i edinstveno taka. Ako go imame predvid odnosot kon robinkata kako kon zakonitata `ena, za nea toa e ~est a ne poni`uvawe. >>

           Isto taka treba da bideme svesni deka Islamot so svojata proklamacija za bratstvoto na lu|eto i robovite gi izramnil so negoviote gospodari:>>

           Pravovernite se bra}a (El-Huxurat, 10).>>

           Toj ve sozdal od edna du{a (El Araf, 189).>>

           ... da ne gi smetame nekoi me|u nas za bogovi namesto Boga... (Ali-Imran, 64).>>

           Muhammed a.s. so li~en primer poka`a kako treba da se likvidira ropstvoto. Toj robot Zeid b. Haris prvo go prisvoil potoa go oslobodil, a potoa go posinil. U{te pove}e go ven~al so Zejneb, }erkata  na edna ugledna blagorodni~ka familija - Xah{o. Muhammed a.s. ova go storil za da gi urne edna{ zasekoga{ site vidovi na teror i pristranost. Osloboduvaweto na robovite go napravil praksa koja muslimanite, negovite sledbenici trebale da go sledat. Toj ponatamu so li~en primer poka`al deka e negova misija tokmu toa, osloboduvaweto na ~ovekot od site ropstva, osven od ropstvoto kon Boga. Na prigovorot {to se odnesuva na ajetot vo koj k*ranot ja registrira pogolemata sposobnost na lu|eto koga }e se sporedat so `enite i toa vo poefikasno izvr{uvawe na (nekoi) obvrski, odgovarame taka {to mu velime na prijatelot malku podobro da ja pogledne `ivotnata realnost, fakti~kata sostojba vo islamskiot i vo neislamskiot svet. Re~isi vo site zemji na svetot ma`ite se tie {to imaat vlast. Tie gi donesuvaat zakonite i propisite. I site Bo`ji pratenici bile ma`i. Sli~na e i sostojbata so filosofite a i so kompozitorite iako samoto komponirawe pove}e se oslonuva na me~tata otkolku na muskulite. A koga (egipetskiot kni`evnik i mislitel) veli so ironija deka duri i gotveweto, {ieweto i modata se raboti koi se cenat kako speciajlnosti na `enite, neretko se podra~je vo koe ma`ite gi nadminuvaat `enite. >>

Se se ova fakti vo koi islamskoto pravo nema udel, oti toa se op{ti pojavi vo celiot svet, i tamu kade {to islamskoto pravo ne vladee nitu se sudi spored k*ranot. Se se ova vistini. ^ovekot e po izdr`liv, posilen, od `enata spored zakonot na prirodata, blagodarej}i i na gradbata na svoeto telo so koja Sozdatelot go daril. Ako nekade vo svetot i se slu~i `ena da bide imenuvana za minister, lider ili vladetel, toa e retkost i isklu~ok koj go potvrduva praviloto, principot. >>

           Osven toa, ovde e potrebno da se naglasi deka Islamot samo go registriral ve}e postoe~koto pravilo.>>

           Po seto ka`ano, stanuva potpolno jasen stavot na Islamot vo odnos na nasledstvoto koga propi{uva ma`ot da nasleduva dva pati pogole del od `enata. k*ranot ovaa prednost im ja dal na ma`ite bidej}i ma`ot e toj koj mora da tro{i na izdr`uvaweto na celoto semejstvo od ona {to }e go zaraboti. Toj ne smee da dopira vo imotot na svojata sopruga bez nejzina dozvola.>>

           Od ka`anoto se zaklu~uva deka stavot na islamot kon `enata e na mesto i pravilen. Odnosot na Muhammed a.s. sprema svoite soprugi bil olicetvorenie na qubov. Poka`uvaweto naklonetost i ne`nost kon niv. Zar ne rekol toj deka mu se dragi od na{iot svet - `enite i mirisite a najgolemata radost mu e vo namzot. Kako {to se gleda od negovite zborovi `enite se spomnati zaedno so mirisite i namazot {to vsu{nost pretstavuva vrv na po~ituvawe na `enata. I vo svojot pro{talen govor upaten na ashabite, koga se razdeluval od ovoj svet, zavr{il so amanetot da se odnesuvaat ubavo so svoite suprugi.>>

           I na krajot semo`niot Allah x.{.  na ma`ot mu ja doveril izgradbata, ureduvaweto na `ivotot, no na `enata i podaril mnogu pogolema, pozna~ajna, pote{ka i po~esna uloga: i  doveril da go odgleduva i rasne samiot ~ovek. Ovaa  doverba pretstavuva najgolema ~est na `enata. Pa mo`e li nakon seto ova da se tvrdi deka Islamot bil nepraveden kon `enata i deka i storil nasilstvo?!!>>

 >>

 >>

Alija ra je rekao:Znanje je bolje od imetka.Znanje te cuva a ti cuvas imetak.Znanje je sudija,a bogatstvu se sudi,umrli su oni koji su gomilali bogadstvo,a ostali su oni koji su sakupljali znanje
Кон врв
Miralem1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 10.Март.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1548
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Miralem1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 20:17

I,,, KAKOV E STAVOT NA ISLAMOT KON DRUGITE RELIGII,OVA NA BOSANSKI,MAKA MI E DA PREVEDUVAM I TI SE MOLAM NE POVTORUVAJ GI ISTITE PORASANJA NA KOI VO SEKOJA TEMA TI E ODGOVORENO:

 
Pravo na zaštitu

Prvo od svih prava “sljedbenika knjige” u islamu je zaštita od svih vrsta spoljašnjih neprijateljstava. Stoga, ako ih neko napadne, muslimani su dužni stati im u zaštitu. Šejh Qaradawi se u ovoj tvrdnji oslanja na šerijatsku literaturu, kao i na stav imama Ibn Tejmijje, r.a. Imam Ibn Tejmijje je posredovao kod tatarskog zapovjednika Qatlušaha da oslobodi zarobljenike. Qatlušhah je dozvolio da se oslobode muslimanski zarobljenici, ali je Ibn Tejmijje insistirao da se oslobode i hrišćani. Ovakav stav Ibn Tejmijje predstavlja primjer fikhske perspektive prema zaštiti od stranih neprijateljstava.

Islamska država je, također, dužna štititi prava nemuslimanskih manjina od unutarnjeg nasilja. U skladu sa tim, nije dozvoljeno neprijateljstvo protiv njih ni u kom obliku. Prepliću se brojni ajeti i hadisi koji zabranjuju nasilje muslimana nad nemuslimanima, za primjer navodimo riječi Poslanika, s.a.w.s.: ”Ko učini nasilje prema mu`ahidu (nemuslimanu štićeniku islamske države) ili mu uskrati pravo, ili ga optereti preko njegovih mogućnosti,ili uzme nešto njegovo bez saglasnosti, ja ću mu biti tužitelj na Sudnjem danu.” (Bilježe ga Ebu Dawud i Bejheki).. Također je rekao:” Ko uvrijedi zimmiju (nemuslimana-štićenika) uvrijedio je mene, a ko uvrijedi mene uvrijedio je Allaha, dž.š.”(Bilježi ga Taberani u El-Ewsatu , sa dobrim lancem prenosilaca).

Kako je ovo bila praksa Poslanika s.a.w.s. , tako je postalo i praksom pravednih halifa . Prenešene su brojne slične izjave i postupci od Omera i Alije r.a. , a sličan pravac su zagovarali i brojni šerijatski pravnici.


Od oblika ove zaštite je:

Zaštita krvi - fizička bezbijednost

Qaradawi prenosi saglasnost učenjaka da se krv štićenika mora čuvati, te da je napad na njihovu fizičku bezbjednost jedan od velikih grijeha, zbog hadisa u kom je Poslanik, s.a.w.s., rekao: ”Ko ubije štićenika neće osjetiti miris dženneta, a ako ga i osjeti, to će biti sa udaljenosti od četrdeset godina.” (Bilježe ga Ahmed i Buhari u poglavljima o džiziji , kao i drugi) .

I ako se učenjaci razilaze po pitanju da li se musliman kažnjava smrću ako ubije nemuslimana, Qaradawi ispravnijim stavom smatra da muslimana treba ubiti ako bespravno ubije nemuslimana, oslanjajući se na sveobuhvatnost k*r`ansko - sunnetskih citata koji naređuju odmazdu, uz stav o jednakosti prolivene krvi.

Na ovaj stav se oslanjao Osmanski hilafet, i praktikovao ga je u brojnim svojim pokrainama, prije mnogo vijekova, sve dok hilafet nije uništen početkom prošlog vijeka napadima neprijatelja islama.


Čuvanje imetka

Na obaveznosti ovoga su saglasni svi šerijatski pravni pravci, u svim oblastima i kroz različite vremenske periode. Pažnja islama prema imovini i posjedima nemuslimana dostiže do toga da on poštuje sve što nemuslimani smatraju imetkom – čak i kada to u očima muslimana ne predstavlja imetak. Alkohol i svinjsko meso nije dozvoljeno smatrati posjedom muslimana, tako da ako musliman muslimanu uništi nešto od pomenutog nije mu dužan ništa (jer je to imetak kojim nije dozvoljeno ostvarivati korist, prim.prev). Ali , ako pomenuto bude u posjedu štićenika, i musliman ga uništi, dužan je platiti njegovu vrijednost, kako tvrdi imam Ebu Hanife.


Čuvanje časti

Čast štićenika u islamu se čuva kao čast muslimana. Čak, imam El-Qarafi el–Maliki je rekao: ”Ko ih uvrijedi, makar ružnom riječju ili ogovaranjem, izgubio je Allahovu zaštitu, zaštitu Njegova Poslanika s.a.w.s., i zaštitu vjere islama” (U djelu El-Furuq tom 3, stranica 14, 119 odjeljak). Ovoj slične izjave islamskih učenjaka su brojne.

Osiguranje u slučajevima nemogućnosti, starosti i siromaštva

Šta više, islam garantuje nemuslimanima “penzijsko osiguranje koje pripada kako njima tako i svima koji budu u njihovoj situaciji”, jer su oni štićenici islamske države, a ona je odgovorna za svakog svog građanina. Poslanik, s.a.w.s., je rekao: ”Svi ste vi pastiri i svi ćete biti pitani za svoje stado”. (Muttefeq alejh). Prema ovom se upravljala praksa pravednih halifa i onih nakon njih. Ovakav stav je prenešen u pismu Halid bin Welida stanovnicima El-Hireh u Iraku u vrijeme vladavine Ebu Bekra es-Siddika, r.a., u prisustvu velikog broja ashaba, što se ujedno smatra i njihovim konsenzusom. Omer bin Hattab je vidio starca Jevreja kako zbog starosti prosi (u nemogućnosti da zaradi) pa je njemu i svima njemu sličnima propisao iz muslimanske blagajne doživotnu penziju rekavši: ”Nismo pravedni prema njemu ako mu dok je mlad uzimamo porez a ostavimo ga na cjedilu kada bude bespomoćan. ”Ovakvog stava su i većina islamskih pravnih skola.


Pravo na ispovijedanje vjere

Među ovim pravima je i zabrana muslimanima da štićenike prisiljavaju na prihvatanje islama. Svaki vjernik ima pravo na svoju vjeru i pravac, i ne smije se prisiljavati da prihvati drugu vjeru, niti se smije vršiti pritisak da bi se okrenuo islamu. Temelj ovog prava su Allahove riječi: ”U vjeru nije dozovoljeno silom nagoniti, pravi put se jasno razlikuje od zablude.” (El-Bekare: 256). Također je Uzvišeni rekao: ”Pa zašto onda ti da nagoniš ljude da budu vjernici?” (Junus 99)
Historija istinom svjedoči o muslimanima po ovom pitanju, a i zapadnjaci to priznaju.

Islam je čuvao nemuslimanima njihove bogomolje i vjerska obilježja. U vrijeme Poslanika, s.a.w.s., stanovnicima Nedžrana je garantovana vjerska sloboda, koju im garantuje Allahovo pravo i zaštita Njegova Poslanika, s.a.w.s. Sloboda da vjeruju i ispovijedaju svoju vjeru, da imaju svoje zajednice i svoju trgovinu. Omer, r.a., je u djelu poznatom kao “Omerova povelja” garantovao stanovnicima Elija`a slobodu ispovijedanja vjere. Ova sloboda je garantovana i stanovnicima `Anata u vrijeme Halid bin Welida, kako to prenosi Ebu Jusuf u djelu “El-Haradž”.

Kao dokaz slobode vjere poslužiće i stavovi šerijatskih pravnika da je dozvoljeno da nemuslimani grade svoje crkve u naseljima u kojima većinu čine muslimani. Praksa muslimana kroz historiju je tekla u ovom smjeru od davnina. U Egiptu je izgrađeno mnogo hrišćanskih crkava u prvom hidžretskom stoljeću, kao što je crkva Mar Markos u Aleksandriji ( između 39. i 56. hidžretske godine). Također je prva crkva u Fustatu podignuta za vrijeme vladavine Ibn Muhlida (između 47. i 68. hidžretske godine). Abdul-Aziz bin Merwan, kada je osnovao grad Hilwan, dozvolio je izgradnju crkve u njemu, kao što je dozvolio i nekim monasima da izgrade dva manastira.

Čak, istraživač El-Mukrizi jasno ističe: ”Šta više, sve pomenute kairske crkve su podignute za vrijeme islamske vlasti, i niko se po tom pitanju ne razilazi.”

Također i u naseljima gdje muslimani nisu činili većinu, bilo je dozvoljeno obnavljanje crkava i izgradnja bilo čega što je hrišćanima bilo potrebno, u skladu sa njihovom brojnošću.

Ovakva blagost se nije pojavila nigdje kao u islamu, tako da je francuski orijentalista Gustav Lubon rekao: ”Vidjeli smo iz k*r`anskog ajeta koji smo prethodno pomenuli da je blagonaklonost Muhammeda, a.s., prema Jevrejima i hrišćanima bila dovedena do vrhunca. Ovu blagonaklonost nije zagovarao ni jedan osnivač vjere prije njega, u jevrejskoj vjeri a posebice u hrišćanstvu, a vidjećemo i kako su pravedni halife slijedile njegovu praksu.” Ovo je takođe prenijeto jezicima Evropljana, kao što je bio Robertson i drugi.


Pravo na rad i zaradu

Također, islam nemuslimanima garantuje pravo na rad i zaradu. Oni se mogu baviti svim oblicima trgovine, kupoprodaje, iznajmljivanja, punomoćništva, i drugo, osim kamate, jer se prenosi da je Poslanik, s.a.w.s., pisao vatropoklonicima Hedžera – ili će te ostaviti kamatu, ili ste obijavili rat Allahu i njegovom Poslaniku.” Ovom izuzetku se može dodati zabrana prodaje alkohola i svinjskog mesa u muslimanskim sredinama. U svemu ostalom, imaju punu slobodu poslovanja. Kaže Adam Mejtz: ”Nije postojalo nista u islamskom šerijatu što je pred štićenicima zatvaralo vrata poslovanju. Oni su bili uspješni u jako unosnim djelatnostima, bili su bankari i trgovci, ljekari. Šta više, nemuslimani su se organizovali, tako da su Jevreji bili najuspješniji bankari u Šamu, dok su većina liječnika i pisara bili hrišćani. Poglavar hrišćana u Bagdadu je bio liječnik halife, a poglavari Jevreja i njihovi talenti su bili uz njega.”


Pravo na zauzimanje položaja u vlasti

Islam nije zabranjivao štićenicima da zauzimaju položaje u državnom aparatu, jer ih je smatrao dijelom mreže od koje je istkana država. Islam nije želio da oni budu izolovani. Štićenici su imali pravo na zauzimanje svih funkcija u državi, osim onih koje bi narušile primat vjere u upravi, kao što je imamet, zauzimanje vladarske funkcije, upravljanje vojnim trupama ili suđenje muslimanima, upravljanje imetkom kojeg muslimani daju kao sadaku i slično.

Hilafet ili imamet su oblici upravljanja koji su direktno naslijeđeni od Poslanika, s.a.w.s., i nije realno da ovu vlast naslijedi nemusliman, niti je relano da sudi prema islamskom zakonu neko ko ne vjeruje u islam. Takođe pitanje upravljanja vojskom je za muslimane sasvim ibadetsko pitanje, jer je borba za islam vrhunac pokornosti Allahu, te stoga nije normalno da jedan takav ibadet predvode i njime upravaljaju nemuslimani. Isti je slučaj i sa imetkom od sadake, jer je takav način dijeljenja ibadet za muslimana, i nije normalno da rezultatom tog ibadeta upravlja nemusliman.

U ostalim slučajevima, dozvoljeno je osloniti se na štićenike u upravljanju državnim aparatom, ako se radi o povjerljivim i pouzdanim ljudima, iskrenim prema državi u kojoj žive, ali ne i prema onima o kojima kaže Allah Uzvišeni: ”O vjernici, za prisne prijatelje uzimajte samo svoje, ostali vam samo propast žele: jedva čekaju da muka dopadnete, mržnja izbija iz njihovih usta, a još je gore ono što kriju njihova prsa. Mi vam iznosimo dokaze, ako pameti imate. (Alu Imran 118)

Imam El-Mawerdi čak tvrdi da štićenik ima pravo da zauzme položaj u takozvanim izvršnim ministarstvima, gdje će imati zadatak da provede odredbe koje vladar naredi ili ih potpiše.

U vrijeme Abbasija, pojedini hrišćani su zauzimali položaje u ministarstvu. Od njih su Nasr bin Harun (369 godine) , zatim Isa bin Nestoros (380 godine) a prije toga, Muavija bin Ebi Sufjan je imao pisara hrišćanina po imenu Sedžun.

Nekada se sa ovom velikodušnošću pretjerivalo, tako da su se muslimani žalili da ih Jevreji i hrišćani bespravno nipodaštavaju u njihovoj sopstvenoj državi.

Zapadni historičar Adam M. u svojoj knjizi “Islamska civilizacija u četvrtom hidžretskom stoljeću” (Drugi dio, 105 strana): ”Od stvari kojima se toliko čudimo je jako izražena brojnost radnika i činovnika u upravnoj vlasti koji nisu muslimani u muslimanskoj državi. Sticao se dojam da hrišćani upravljaju muslimanima u državi islama, a davne su pritužbe muslimana na lošu vlast štićenika islamske države.”
Alija ra je rekao:Znanje je bolje od imetka.Znanje te cuva a ti cuvas imetak.Znanje je sudija,a bogatstvu se sudi,umrli su oni koji su gomilali bogadstvo,a ostali su oni koji su sakupljali znanje
Кон врв
goor Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 08.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 844
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај goor Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 20:51
ubav post

sega edinstvena zabeleska bare od mene (neznam kolku sum kompetenten da zabelezuvam)  ama se gleda deka e napisano od MAZ.
плазење

znaci zboruvas deka :
Da go razgledame sega prigovorot zaradi pokrivaweto na `enata. ]e ka`eme vedna{ deka toa odi vo prilog na `enata i nejzinoto dostoinstvo. Islamot go dozvolil otkrivaweto na liceto i racete, a go zabranil otkrivaweto na ostanatite delovi na teloto. Stara vistina e deka zabranetoto ovo{je e najdrago; pokrivaweto na odredeni delovi od teloto samo ja zgolemuva privle~nosta i `elbata za niv. Dosta odamna e otkrieno dekavo plemiwata kade {to se otkrieni `enite i nema qubovni ~uvstva. Ma`ite so `enite se sostanuvaat samo edna{ mese~no, a ako taa zabremeni toga{ odnosite se namaluvaat edna{ na dve godini. I vo na{eto iskustvo imame bezbroj primeri, koi ja potvrduvaat ovaa vistina. Golite `enski tela koi ne opkru`uvaat na pla`ite nemat drazne`, privle~nost i predizviklivost kako koga se pokrieni. Neosporno e deka na `enata i  e va`no pred se da bide posakuvana i deka sepak najmnogu ja degradira ona {to ja ukinuva nejzinata privle~nost.

Sakas da kazes deka zenite izgledaat poveke posakuvani koga se pokrieni???
Vidi vaka zenata koja e hristijanka i onaa sto e ateist moze sama da odluci kako e poveke posakuvana sto znaci taa moze da odluci dali ke odi pokriena ili razgolena.....a kaj vas toa pravo na izbor go nema!
Sega iskreno
odgovori mi dali ne si posakal nekoja zena koja e oblecena kako da kazam primamlivo ili nosi nekoj seksi garderoba???

Pokraj toa Islamot taka go uslovil pove}e`enstvoto, {to toa e prakti~no nevozmo`no. Imeno, brakot so dve, tri ili najmnogu ~etiri `eni mu e dozvolen samo na ~ovekot, koj mo`e da bide ednakvo praveden kon niv: >>

Ako se pla{ite deka nema da mo`ete da bidete pravedni kon sekoja, toga{ zadovolete se samo so ednae i Vie sigurno nema da mo`ete da bidete ednakvi kon `enite i da go sakate toa (En-Nisa, 31, 129).>>

           [to se odnesuva do vrzanosta na `enata so ku}ata taa kako zapoved se odnesuva samo na `enite na Bo`jiot pratenik, bidej}i tie se zemaat kako primeri za idealni `eni:



ZOsto kako sto mazot moze da zeme dve zeni nemoze i zenata da zema poveke Mazi na primer????

podolu rece deka zenata moze da se razvede od mazot taka???

Sega dali posle toa moze da se omazi povtorno????

I na krajot semo`niot Allah x.{.  na ma`ot mu ja doveril izgradbata, ureduvaweto na `ivotot, no na `enata i podaril mnogu pogolema, pozna~ajna, pote{ka i po~esna uloga: i  doveril da go odgleduva i rasne samiot ~ovek. Ovaa  doverba pretstavuva najgolema ~est na `enata. Pa mo`e li nakon seto ova da se tvrdi deka Islamot bil nepraveden kon `enata i deka i storil nasilstvo?!!

Ubavo kazano toa navistina e najgolemata cest......
sto pravi mazot za toa vreme dodeka zenata go cuva deteto osven sto zarabotuva...ima pravo da izleguva koga saka a zenata mora da ostane doma so svoeto dete.

Sega te molam kazi mi kako mazot ja izbira svojata zena i te molam da ne mi pastiras tuku objasni mi???








end off days 15...14...13....
Кон врв
goor Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 08.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 844
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај goor Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 20:53
[QUOTE=Miralem1]

I,,, KAKOV E STAVOT NA ISLAMOT KON DRUGITE RELIGII,OVA NA BOSANSKI,MAKA MI E DA PREVEDUVAM I TI SE MOLAM NE POVTORUVAJ GI ISTITE PORASANJA NA KOI VO SEKOJA TEMA TI E ODGOVORENO:

 

pa nepovtoruvaj gi istite odgovori ako e taka!!!!!

samo rekov deka sekoja religija i toa sekoja predivzvikuva podelba na lugeto bez razlika dali e toa svesno ili nesvesno dali toa nekoj pogresno go razbral ili ne.....zemi go naprimer forumov???
da mozete ke se istepate meguseno vo najmala raka......
end off days 15...14...13....
Кон врв
Miralem1 Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 10.Март.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1548
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Miralem1 Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 11.Август.2007 во 21:49

Goor,edinstvem problem e sto ednostavno NESAKATE da priznaete deka ISLAMOT E CIST OD SEKAKVI SPLETKI ! Mana nema NIKAKVA !!!

 
Цитирај Sakas da kazes deka zenite izgledaat poveke posakuvani koga se pokrieni???
Vidi vaka zenata koja e hristijanka i onaa sto e ateist moze sama da odluci kako e poveke posakuvana sto znaci taa moze da odluci dali ke odi pokriena ili razgolena.....a kaj vas toa pravo na izbor go nema!
Sega iskreno odgovori mi dali ne si posakal nekoja zena koja e oblecena kako da kazam primamlivo ili nosi nekoj seksi garderoba???

 
Povtorno ne si razbral ni edna rabota ni druga.Preubavo ti e objasneto.
Naj tocno e deka ne si kompetenten.Za zenata ateistka neznam,no za zenata Hristijanka znam. Sto se odnesuva do Hristijankite i Muslimankite,isto im e zapisano.Zavisi koja kolku praktikuva i pocituva. Daleku postrogo i so pomalku prava im e naredeno na zenata spored biblijata,nepocituvanjeto na nea e druga rabota,vprocem,ima mnogu mnogu muslimanki koi isto taka ne nosat samija. No ako ja gledame Biblijata i Qur'anot,daleku POSTROGI pravila ima zenata vo Biblijata.Isto im e naredeno da odi pokriena vo glavata,ili da se OSISA ako ne saka samija,treba da ja izbrice glavata (spored biblijata).
Iskreno ti velam nema poubavo da bidat site zeni pristojno obleceni,edinstveno taka ke isceznat sekakvi nekakvi bolesti,blud..... tokmu zaradi toa posakuvanje na onie provokativnite.Kazi mi ti sega iskreno,bez navreda (ednas slicno prasanje mi bese postaveno) dali ti e seedno da ja gledas razgolena kerkati po kukji da ti se seta ili ti da odis isto pred nea takov,ili pred bulo koj od familijata.... Zemisi prvo za sebe. Onie zeni,koi nosat samii,TIE SAMI IZBRALE TAKA DA ODAT,NIKOJ NA TOA NE GI PRISILIL. Problemot e toa sto mislite deka se prisileni od mazite taka da odat.TOA E APSOLUTNO NETOCNO.
 
Ponataka... ako popametno i poubavo gi razgledas rabotite,nemoze ni mazot da zeme poveke od edna zena.
Povtorno treba istoto da ti go objasnuvam.
Za da zemes uste edna zena,ne e dovolno samo da si posakas.
Kako sto e kazano,za da zemes uste edna zena,treba da gi ispolnuvas uslovite.Drugata zena neznaci da bide poubava od prvata ili daja zemis samo zatoa sto te privlekuva,tuku zaradi nejzinata situacija. Na primer,koga ima rat,vojna,ostanuva zena,sama,,,,bez maz,bez roditeli,bez nisto,pa mu preostanuva moznost za izvrsuvanje na blud i prostitucija,pa ja zemas za da ja ottrgnes od tie gnasotii NIKAKO BEZ SOGLASNOST NA PRVATA ZENA (KOJA ZENA DENES TI DOZVOLUVA USTE EDNA DA ZEMES ???? TUKA TREBA DA VIDIS DEKA SO TIE USLOVI SPRECEN E KOMPLET BLUDOT). Dali Maz moze da se najde vo takva situacija ? Primer,ratno stanje,ostanuva sam,pa go zema zena kako vtor maz za da go odgleduva.... Ima li smisla ????????
Znaci,Allah dz.s dozvolil da se zeme uste edna zena,no dal takvi uslovi,kakvi sto nebi mozele da gi ispolnime,so toa ednostavno Bludot go sprecil a i povekezenstvoto,pa zatoa veli: Vie sigurno nema da mo`ete da bidete ednakvi kon `enite i da go sakate toa (En-Nisa, 31, 129) Primer jas,ne bi sakal uste edna zena da imam,zatoa sto nesum moken za toa. A uste pomalku blud i prostitucija,zatoa sto kaznata e pregolema.Tolku e strogo zabraneto blud,k*rvanje,sto tokmu zaradi toa Allah dozvolil da se zeme uste edna zena,ako nekoj misli deka mu e malku edna,no nemoze da ja zeme ako ne gi ispolni uslovite a USLOVITE TESKO SE ISPOLNUVAAT !!!!!
 
Ponataka.... Od site raboti,koi Allah dz.s gi dozvolil,naj mnogu go mrazi Razvodot na brak,no sepak go dozvolil i zenata moze povtorno da se omazi.
 
Цитирај sto pravi mazot za toa vreme dodeka zenata go cuva deteto osven sto zarabotuva...ima pravo da izleguva koga saka a zenata mora da ostane doma so svoeto dete.

Sega te molam kazi mi kako mazot ja izbira svojata zena i te molam da ne mi pastiras tuku objasni mi???


 
Tocno znam kakva prestava imas za seto toa.Kako sto i e na Zenata zabraneto taka e i so Mazot. Ne e edinstvena zadaca dozvolena samo odgleduvanje na zenata,Zenata Muslimanka gi ima site prava,da se skoluva,da raboti,da zarabotuva,da uci da istrazuva......... no za se' ima propis. Da znae tocno koja i e rabotata,KAKO STO E SLUCAJ I ZA MAZOT. Istite prava znaci gi imaat i mazot i zenata.... sekako,ima detalni razliki.Na mazot ne mu se bara samija da nosi,no ako mu e zabraneto na zenata da se bavi so prostitucija zabraneto mu e i na mazot,ako na zenata i e zabraneto da odi po diskoteki zabraneto mu e i na mazot,ako se bara zenata da se oblekuva pristojno se bara i mazot.
Nema znaci razlika.Razlikata koja ja gledate pomegju "modernata' zena e samo nepocituvanje na religijata. Dali od pogore navedenite raboti bi mu dozvolil ti (ATEIST) nesto na zenati ??? Da ne zboruvam za Hristijanin (vernik).
I naj vazno sto treba da zapamtis e toa deka ZENATA KOJA E POKRIENA,TOA NE I GO NAREDIL NIKOJ,TUKU STVORITELOT I DAA RADOST POD TAA SAMIJA OSEKJA,KAKO STO NIE RADOST OSEKJAME VO RAMAZAN KOGA POSTIME,TOKMU TOGAS KOGA GLAD KE OSETIME. TAA SAMA IZBRALA TAKA DA BIDE.
Uste nesto.... ako prasame zosto zenite Hristijanki,koi odat pokrieni vo glavata,ne im se gleda ni vlakno,pristojno obleceni,,, se vikaat "cesni sestri,ili monahinji,kako koj gi vika" i sto e so tie zeni.Odgovorot e: Tie zeni resile potpolno da i se predadat i damu sluzat na Boga.
Ete,kakva e zenata Hristijanka koja resila da mu se predade na Boga i samo nego da mu sluzi i kakvi prava ima.... od crkva ne smee da izleze.Dodeka zenata Muslimanka,koja resila da mu se predade na Boga,ima pravo na bela videlina,da se skoluva,da uci,,,, da bide prvo Verski i posle svetski obrazovana.
 
Alija ra je rekao:Znanje je bolje od imetka.Znanje te cuva a ti cuvas imetak.Znanje je sudija,a bogatstvu se sudi,umrli su oni koji su gomilali bogadstvo,a ostali su oni koji su sakupljali znanje
Кон врв
goor Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 08.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 844
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај goor Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 12.Август.2007 во 02:01
Od Miralem
Onie zeni,koi nosat samii,TIE SAMI IZBRALE TAKA DA ODAT,NIKOJ NA TOA NE GI PRISILIL. Problemot e toa sto mislite deka se prisileni od mazite taka da odat.TOA E APSOLUTNO NETOCNO.
Isto taka od Miralem
Istite prava znaci gi imaat i mazot i zenata.... sekako,ima detalni razliki.Na mazot ne mu se bara samija da nosi,no ako mu e zabraneto na zenata da se bavi so prostitucija zabraneto mu e i na mazot,ako na zenata i e zabraneto da odi po diskoteki zabraneto mu e i na mazot,ako se bara zenata da se oblekuva pristojno se bara i mazot.
maaalku e kontradiktorno ama nema vrska.

Za cesite sestri ili kalugerki da receme deka si vo pravo ama jas ne gi opravduvam i niv vo sekoj slucaj......ama ubavo objasnuvanje.

sega povtorno ke te zamolam da objasnis kako po vasiot obicaj mazot ja odbira svojata zena a kako zenata go odbira mazot......dali tie imaat da receme ljubovna vrska pred brakot i sami odlucuvaat so koj ke se zenat??


end off days 15...14...13....
Кон врв
goor Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 08.Јуни.2007
Статус: Офлајн
Поени: 844
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај goor Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 13.Август.2007 во 01:22
stvarno e interesno toa prasanje koga bilo negovoto raganje ili raspnuvanje
sega treba da zememe vo predvid deka vo toa vreme nemalo casovnici i neznam kako se broelo vremeto ama me interesira kako go presmetale tocniot datum i koj gresi dali pravoslavnite ili katolicite????
end off days 15...14...13....
Кон врв
DAIJA Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 08.Февруари.2007
Статус: Офлајн
Поени: 1668
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај DAIJA Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 13.Август.2007 во 12:21
Pokrivanjeto na zenata e znak za skromnost, cestitost i poboznost, kako vo islamot, taka i vo hristijanstvoto i judaizmot!
 
Otkrivanjeto na zenata asocira i upatuva na sprotivnoto, na onie zeni po zapadna Evropa koi se reklamiraat po izlozi so najmalce obleka na niv!
 
A, onie plemin ja vo J.Amerika i Afrika, kade lugjeto imaat samo po edno krpce obleka na niv kako se narekuvaat? NECIVILIZIRANI!!!
 
Znaes kakva e nivnata zelba za sex? K`o na zivotnite, koga evreme za parenje ili sl. Zosto? Pa kaj kje go privlece zena, koja non stop ja gleda gola i ista, celo vreme se isto!!!
 
Znaj, veruvam deka znaes, zatoa priznaj si sam na sebe, deka govoris so sila, ne sakajki da ja doznaes vistinata!!!
О следбеници на Книгата, дојдете да се собереме околу зборот нам и вам заеднички: никого освен Бог да не обожуваме и никого да не Му здружуваме!
Кон врв
 Внеси реплика Внеси реплика страница  <1 45678 242>
  Сподели тема   

Скок до Овластувања Кликни и види ги опциите

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.03
Copyright ©2001-2011 Web Wiz Ltd.

Страницата е генерирана за 1,529 секунди.