ЕВРЕЈСКАТА ВЕРА

Zosto na mojot prethoden post pisuva Pending Approval i e zatemnet?

svemirski_duh напиша: zidarski напиша: Svemirski, malku povnimatelno... Zidarski, Postaviv tolku normalno prasanje. Evreite ocekuvaat "prorok" koj ne e nitu Isus nitu Muhammed tuku sosema tret,,, kako nivni izbavitel,spasitel. Hristijanite pak go ocekuvaat Isus kako nivni spasitel. Muslimanite veruvaat vo pojava i na dvajcata. No edniot kako lazen prorok i lazen mesija (toa e dolgo ocekuvaniot evrejski lazen mesija Dedzal) i eden Allahov pratenik a toa e Isa a.s Isus. Ovoj prviot za sebe ke tvrdi deka e bog i sin bozji... na sto ke poveruvaat i dosta hristijani,zatoa sto toa prethodno im go serviral. Onoj drugiot ke dojde da im demantira na Hristijanite deka e Bog i Sin Bozji i da ja potvrdi verata Islam i da im demantira na Evreite deka go ubile.

Da,da Evrejskiot spasitel e Dedzalot.
Ako ima nekoj evrein neka demantira deka ne e taka.Tie potajno rabotat i go pripremat terenot za negovoto pojavuvanje.

zidarski напиша: Svemirski, malku povnimatelno...

Zidarski,
Postaviv tolku normalno prasanje.
Evreite ocekuvaat "prorok" koj ne e nitu Isus nitu Muhammed tuku sosema tret,,, kako nivni izbavitel,spasitel.

Hristijanite pak go ocekuvaat Isus kako nivni spasitel.

Muslimanite veruvaat vo pojava i na dvajcata. No edniot kako lazen prorok i lazen mesija (toa e dolgo ocekuvaniot evrejski lazen mesija Dedzal) i eden Allahov pratenik a toa e Isa a.s Isus.

Ovoj prviot za sebe ke tvrdi deka e bog i sin bozji... na sto ke poveruvaat i dosta hristijani,zatoa sto toa prethodno im go serviral.

Onoj drugiot ke dojde da im demantira na Hristijanite deka e Bog i Sin Bozji i da ja potvrdi verata Islam i da im demantira na Evreite deka go ubile.

Nego Aladin,,, mani toa.
Kazi mi ti mene do kade e "Mesijata" vas,evrejski. Dolgo ocekuvaniot evrejski "mesija" DEDZAL?
Ke izleguva ili ne ?
I nie edvaj go cekame,KRAJOT DA MU GO VIDIME !

zatoa sto cion--e duhoven poim, mesto na ,,zivealisteto na bog,,simbolicki. no toa nema nacionalisticki pristap kako sto mnozina go tolkuvaat....znacenjeto e samo duhovno.

Judaizam je religija propovjeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog boga, oca svih ljudi. Ovaj bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahteva ljubav i pravednost. Ime ovog Boga zbog svetosti ga nije dozvoljeno izgovarati. Judaistička religioznost temelji se u poslušnosti prema “božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u Starom zavjetu, odnosno u hebrejskoj Bibliji. Stari zavjet je sintetiziran rukopis od 24 knjige. Pisan je na hebrejskom i djelimično na aramejskom jeziku. Govori o povijesti, idejama i društvenim borbama judinog naroda. Ujedno to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su Judeji preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavjet djeli se na tri osnovne grupe:

1. Zakon (hebrejski: Tora, sadrži tzv. Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postajnja, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon)
2. Proroci (sadrži: Prve proroke i Posljednje proroke), i
3. Spisi (Psalmi, Knjiga o Jovu, Priče Salomonove, Prva i Druga knjiga dnevnika, Jezdrijina i Nemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pjesma nad pjesmama, Knjiga propovjednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka Danijela). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavjet prethodna faza u razvoju kšćanske religije koja je izložena u Novom zavjetu.

Pored Tore za vjerski život Jevreja posebno je važan Talmud (hebrejski: učenje). Talmud je velika je vjerska zbirka poslje-biblijskih tumačenja Starog zavjeta, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i izreka. Sastoji se iz dva djela: Mišina (tekst učenja) i Gemara (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jeruzalemski talmud (priređen oko 450. godine nove ere) i Babilonski talmud (priređen oko 500. godine).

Za ortodoksnog Židova obavezan je i veliki broj obrednih propisa i propisa o čistoći i ishrani. Osnivač hebrejske religije je Mojsije (hebrejski Moše, oko 1225 p.n.e.). Praktično jedini izvor za upoznavanje Mojsijevog života, rada i učenja je Biblija, odnosno Stari zavjet. Mojsije je bio hebrejski vođa i zakonodavac koji je narod oslobodio egipatskog ropstva i na gori Sinaju dao im dvije tablice koji su postali temelj hebrejske religije. Mojsije zauzima prvo mjesto među osnivačima religija, pošto njemu u prilog ide kronološko prvenstvo: Zaratustra, Buda, Konfučije, Isus i Muhamed pojavili su se tek mnogo stoljeća poslije njega. Prema Bibliji, Mojsije je čuvajući stoku na božjoj planini Horeb vidio boga (Jahve) koji mu je dao moć da vrši čudesna djela i povjerio mu misiju - da se vrati svojim plemenima i oslobodi ih od ropstva.

Sadržaj [sakrij] 1 Židovske svete knjige 2 Sinagoga 3 Židovski blagdani 4 Izrael i odnos Židova prema vjeri 5 Rasprostranjenost

//

Židovske svete knjige [uredi]

Tora je, slobodno prevedeno, Zakon. Židovstvo doživljava Toru kao Božju riječ i kao samu božju pojavnost. Tora, kao osnovna knjiga cijelog židovstva, je pravilnik privatnog, društvenog, političkog i vjerskog života Židova. Ona je i više od toga. Zapravo to je savršen nacrt svijeta, jer svijet koji je stvoren prema načelima Tore, trebao bi biti i uređen prema istim načelima.

Talmud je zbornik cjelokupne usmene predaje koja regulira religiozno-pravne odnose židovskog naroda. Postoje dvije verzije; babilonski Talmud koji je nastao negdje oko 5oo.godine i jeruzalemski koji je nastao stotinjak godina ranije. Oba se sastoje od dva dijela. Mišne i Gemare. Mišna je najraniji sačuvan rabinski tekst o vjerskom zakonu, a Gemara su rabinski komentari Mišne.

Zohar je najpoznatija kabalistička knjiga. (Riječ kabala hebrejskog je porijekla i ona znači primati). Kabala je tajna nauka drevnih Hebreja. Njezini tekstovi razvijaju poseban način mišljenja, poseban način gledanja, poseban način doživljavanja. Gotovo kao da se uči novi jezik, novu metodu razmišljanja.

Sinagoga [uredi]

Sinagoga (grčki: skupština, okupljanje) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u židovstvu. Rabin (hebrejski: moj učitelj) je židovski svećenik, poglavar vjerske općine. Status rabina stječe se dugogodišnjim izučavanjem Biblije i Talmuda.

Židovski blagdani [uredi]

• Šabat - sveti dan mirovanja - najvažniji blagdan,
• Roš ha-Šana - Nova godina - obljetnica stvaranja svijeta,
• Jom Kipur - dan pomirbe i pokajanja,
• Sukot - blagdan sjenica,
• Š'mini Aceret i Simhat Tora - obnavljanje kruga čitanja Tore,
• Hanuka - blagdan svjetlosti,
• Tu bi-š-vat - nova godina drveća,
• Purim - blagdan izbavljenja,
• Pesah - blagdan oslobođenja,
• Jom ha-Šoa - dan sjećanja na žrtve Holokausta,
• Jom ha-Acmaut - dan države Izrael,
• Jom Jerušalajim - dan grada Jeruzalema,
• Šavuot - blagdan primanja Tore.

Izrael i odnos Židova prema vjeri [uredi]

Zemlja koju je Bog obećao Abrahamu (Kanaan) i dao je u vječni posijed, kasnije je poznata pod imenom Izrael (Erec Israel). Ona je za sve Židove od posebnog značenja i u razdobljima najvećeg raseljavanja i progona njihove misli neprekidno se vraćaju k njoj i svetom gradu Jeruzalemu (Jerušalajim). Tako su nakon dugih godina progonstva Židovi shvatili da će kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako budu ponovo mogli živjeti u svojoj vlastitoj zemlji.

Iz tih shvaćanja i želja rodio se cionizam čijom je zaslugom i uspostavljena država Izrael. Godine 1942. cionistički pokret usvaja tzv. Baltimorski program, koji poziva na uspostavu židovske države u Britanskom mandatu Palestini. Država Izrael uspostavljena je 14. svibnja 1948. odlukom Generalne skupštine (UN)

Judaizam kao religija i kao pripadnost jednom narodu je nedjeljivo. To je jedinstven identitet ako Židov želi biti i ostati Židov. To i razlikuje židovstvo bitno od drugih religija. Židov ne može biti član niti jedne druge vjerske zajednice, a da pritom ostane Židov, i niti pripadnici drugih naroda mogu biti židovske vjere, oni mogu preobraćenjem postati Židovi i članovi židovske vjerske zajednice. Suvremeni judaizam dijeli se na tri osnovna smjera: ortodoksni, konzervativni i reformni. Odnos Židova prema vjeri regulira HALAHA, koja je skup vjerskih propisa i pravila koje čine vjerski zakonik. Kašrut (כשרות) je čuvanje posvećenosti, odnosi se na poštivanje čistoće hrane, ne samo u higijenskom smislu nego i prema propisima o dozvoljenoj i zabranjenoj hrani. B'rahot (blagoslovi) su važan dio svakodnevnih obreda. Oni su suština judaizma u njegovoj svakodnevnoj primjeni. Slave Stvaratelja svih dobara i time su osnovni motiv judaizma. Ima više vrsta blagoslova ali svi počinju blagoslovom Božjeg postojanja i djelovanja: BARUH, ATA ADONAI ELOHEINU MELEH HA'OLAM... (Blagoslovljen si Ti, Gospodine Bože naš, kralju Svemira...)

Pa ako otvarash vakva tema, zarem ne e red ti da pochnesh da objasnuvash za nea, barem nekoi osnovni raboti, kolku da ja zazhiveesh temava?

Изменето од Messenger - 08.Април.2008 во 16:03