Испечати | Затвори го прозорот

TOPLO ILI LADNO STUDISKO OSVETLUVANJE

Испечатено од: IDIVIDI forum
Категорија: Стил на живот
Име на форумот: Фотографија, камери и видео
Опис на форумот: foto.idividi.com.mk, опрема, локации, совети за аматери...
URL: http://forum.idividi.com.mk/forum_posts.asp?TID=17571
Датум на принтање: 06.Октомври.2024 во 08:32
Верзија на софтверот: Web Wiz Forums 10.03 - http://www.webwizforums.com


Тема: TOPLO ILI LADNO STUDISKO OSVETLUVANJE
Постирано од: GEMINI
Наслов: TOPLO ILI LADNO STUDISKO OSVETLUVANJE
Датум на внесување: 19.Јануари.2009 во 19:33
Da podebatirame za toploto i ladnoto studisko osvetluvanje.
Isjkustvo, upotreba koj e za ednoto koj za drugoto,mani i prednosti......



Коментари:
Постирано од: Zoran K
Датум на внесување: 19.Јануари.2009 во 19:44
Obichajot na ovoj forum e diskusijata da ja zapochne onoj sto ja otvara temata... inaku izlaga kako chlenovite da se prozvani na ispituvanje.

Kazhi gi prvin ti tvoite iskustva i potoa ochekuvaj repliki od drugite.

Toa e fer, neli?

-------------


Постирано од: Vojkan
Датум на внесување: 20.Јануари.2009 во 01:01
Кое е кое? Мислам, ако сакам да си направам студио, би сакал да знам која е разликата. Фала. :)

-------------
Ernst Haas: "Leica, schmeica. The camera doesn't make a bit of difference. All of them can record what you are seeing. But, you have to SEE."


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 20.Јануари.2009 во 19:23
Dobro prifakam,
Vo izborot na toplo ili ladno kako prioritetno sekako trebe da se ima podatokot kolku pari sakate da vlozite vo osvetluvanjeto. Do kolku sakate da pominete poeftino togas toplo osvetluvanje. Vakvoto so malku kreativnost i bez dve levi race mozete da go napravite vo sopstvena rezija. Iako sekogas ne znaci deka poskapoto mora da e poubavo no koga se raboti za osvetluvanjeto ova e naviistina vazno. Jas vo moeto dolgogodisno iskustvo rabotev so toplo osvetluvanje, megutoa poslednata godina ipol go opremiv studioto so ladno osvetluvanje, i mislam deka na toploto ne bi se vrakal


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 20.Јануари.2009 во 19:49
Eve vaka da obrazlozam hronoloski.
Prvo (dodeka rabotev analogna obicno B/W) kioristev reflektori so NITRAFOT sijalici koj imaat 2800K temperatura na svetlinata. So niv fotografirav i dijapozitivi ako uspeev da najdam za taa kelvinaza. Kako vreminjata od minuvaa sijalicite poleka pregoruvaa i tesko naogav takvi sijalici. Poradi ova gi demontirav klasicnite fasonki i vo reflektorite staviv halogeni sijalici od po 500W na 3200K. so ova rabotev okolu cetiri godini i rezultatite bea zadovoluvacki no ne i odlicni. Prednosta na toploto osvetluvanje nee samo vo cenata tuku i vo dosta polesnata kontrola pri fotografiranjeto. Pokraj toa sto rabotev so okolu 3500W osvetluvanje, na da receme ISO 400 sepak trebea dosta dolgi ekspozicii pa taka pri rabotata bese neizbezen stativot posebno koga rabotev so objektiv so pogolema fokusna dolzina. Do kolku sakav da ja difuziram svetlinata togas ova stanuvase uste poizrazeno, taka morav da vklucuvam uste kilovati kako bi postignal doibro osvetluvanje. Poseben problem bese vo letnite periodi na rabota koga i pokraj klimata vo studioto stanuvase navistina toplo pa potenjeto bese edna pd neprijatnite raboti ne samo kaj mene tuku i kaj modelite.


Постирано од: JANE971
Датум на внесување: 20.Јануари.2009 во 23:44
NITRAFOT sijalicite great mnogu i imaat rok na neprekinato svetenje, mislam deka bese 5 minuti
posle potemnuvaat i se namaluva intenzitetot na svetlo


-------------
Born to be alive...

http://on.net.mk/galerija/jane-ljorovski


Постирано од: dimi
Датум на внесување: 21.Јануари.2009 во 16:19
Denes korsitam samo Ladni svetla (blicevi), no prvata sesija so modelka mi bese so topli svtla. Prvo na setot donesov dve 800-ki, koi bea preslabi za da dobijam dobra ekspozicija na filmot od 100 asa, pa nabrgu dodadov uste tri glavi so ista mokjnost. eden od problemite so koi se soociv bese sto toplite svetla moraa da bidat na pristojana odalecenost od modelkata, bidejki i smetaa silnata postojana svetlina, kako i toplinata sto ja sozdavaat. toa znaci deka morav da gi odalecam od nea, i so toa da izgubam del od svetlinata, a da dobijam poostra svetlina koja i ne e bas idelana za fotografiranje na devojki :)
 
podocna samiot si napraviv eden ring-light so 8 sijalici od po 100w  koj iako dava dobra svetlina, nema bas nekoi moznosti za kontrola na svetloto.
 
okolu edna godina koristam blic svetla. nivnata prednost e sto ne zagrevaat tolku mnogu, sto nemaat kontinuirana rabota koja bi im smetala na modelite i sto intenzivnata svetlina se kontrolira so blendata, a ne so ekspozicijata.
 
planovite za vo idnina se da nabavam uste blic svetla, no i topla rasvetla za razni efekti i doosvetluvanja


-------------
http://foto.idividi.com.mk/portfolio.asp?ID=1695 - Моето Портфолио



Постирано од: Igor-T
Датум на внесување: 22.Јануари.2009 во 01:59

Mislam deka muabetot treba da e
Kontinuirano i Flash/Strobe osvetluvanje.

Bidejki pod ladno mozhe da go staveme i
fluoroscentnoto i LED osvetluvanje.
A tie se kontinuiran izvor na svetlina.

-----------------------------------------------------------------------------------------

Po moe, ako nekoj osven so fotografija se bavi ili
planira da se bavi so video/film produkcija,
da si kupi kako prvichna investicija kontinuirano svetlo.
Bilo tungsten (3200k) bilo HMI (5600k), fluorescent ili LED.

Dve muvi so eden udar.

Prednostite na kontinuirano svetlo se vo toa shto vednas
se gleda efektot od svetlo t.e. kade ide highlight, kade senka,
kolku se odbiva (i kade) so reflektor itn.

Do dusha, pro studio flash sistemite imaat modeling lamp,
lampa so kontinuirano svetlo koja pomaga vednash da se vidi
efektot na svetlechkiot instrument.



Cilindarot e modeling lampata, a prstenot e flash-ot.


Ako nekoj pravi sistem so Nikon fleshovi,
SB800 (pretpostavuvam i 900, a mozhebi i 600)
imaat funkcija Modeling light.
Dodeka se drzhi kopcheto okinuva mali brzi fleshovi
tam'n da se vidi efektot na svetloto.

Malce povekje rabota ako se napravi setup so
ednostavni fleshovi i mora da se fotografira
i gleda na ekran kade tochno ide svetloto.


Ako ne se fotografiraat podvizhni objekti ili lugje,
i so mala watt-azha se izleguva na kraj.

Dolga expozicija na stativ.

Bilo continuirano bilo flash.

Flashot mozhe da se okine nekolku pati
dodeka trae ekspozicijata.
Chak duri i od razlichni pozicii ako nema na
raposl*ganje dovolno svetlechki tela a se saka
efekt na povekje izvori na svetlina.

====================================

Prednostite na flashot se deka vo leto ne vi go "gree" studioto,
ili topi sladoledot ili modelot... Vlechi pomalce struja odkolku kontinuirano
 Tungsten/Incandescent svetlo...


Pozdrav

Igor





-------------
    http://igorius.deviantart.com/ - http://igorius.deviantart.com/


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 22.Јануари.2009 во 14:53
Gledam deka ovde site se soglasuvame deka ladnoto osvetluvanje e podobro. Inaku Igorce poimite ladno i toplo se mnogu damnesni i etimolopgijata na ovie izrazi e bazirana na logikata sto ovie izvori na svetlina (ako se topli proizveduvaat poveke toplinska energija od svetlosna) a za ladnite obratno. Inaku ne se soglasuvam dekla vo profesionalna rabota "so eden udar se ubivaat dve muvi". Mozebi tepacot za muvi nekogas i ke likvidira dve muvi od ednas no toa e retko (eventualno ako muvite se vo polozba na parenje), zatoa pretpocitam samo profesionalniost. Za amaterski raboti moze.
Inaku osobeno golemata prednost na flash osvetluvanjeto e vo toa sto moze da se koristi vo kombinacija so dnevnoto svetlo za doosvetluvanja i pravenje atmosfera po sopstvena zelba. Inaku PILOT osvetluvanjeto ili po novo modeling lampata e navistina korisna. Taa raboti obicno vo dva moda.
   1 KONSTANTEN MOD
   2 PROPORCIONALEN MOD
taka da uste pri razmestuvanjeto se gledaat razlikite vo osvetluvanjeto vo zavisnost od jacinata na izvorite na svetloto.
Dokolku nekoj e zainteresiran moze da obrazlozam za nekoj nepisani PRAVILA pri razmestuvanjeposebno na ladnoto osvetluvanje, odreduvanje na blendata....


Постирано од: dimi
Датум на внесување: 22.Јануари.2009 во 16:19
Gemini slobodno pisuvaj i obrazlozuvaj големо%20гушкање
jas sum sekogas zainteresiran za site raboti povrzani okolu fotografijta :)
 


-------------
http://foto.idividi.com.mk/portfolio.asp?ID=1695 - Моето Портфолио



Постирано од: Igor-T
Датум на внесување: 22.Јануари.2009 во 16:39
"Dve muvi so eden udar" se odnesuvashe na delot
ako nekoj istovremeno raboti i foto i video,
i saka da investira vo osvetluvanje, deka so
kontinuirano svetlo ke vrshi rabota i na dvete polinja.

Pozdrav

Igor




-------------
    http://igorius.deviantart.com/ - http://igorius.deviantart.com/


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 22.Јануари.2009 во 20:02
Igorce ne biva taa rabota. ZBORUVAM ZA PROFESIONALIZAM. Za domasna upotreba da.Malku znam i za videoto oti nie bevme FOTO KINO KLUB. BEZ SVINSKO NEMA DOBRA PASTRMALIJA. Moze i so pilesko ama ??????


Постирано од: Igor-T
Датум на внесување: 22.Јануари.2009 во 23:00

Za pastr'malijata se soglasuvam,
a za svetloto ne. среќа

Pred da ja prodolzham temava
maalce da obrazlozhish koja rabota ne biva i za profesionalizamot.
I koja oprema e za domashna upotreba.

Da ne zboruvam so pretpostavki...

Pozdrav

Igor


PS:    Jas sum vegetarijanec.

PPS : Ama chat pat koga me fati strv si probam malo parche
         pastr'maLija (so akcent na "L" .голема%20насмевка



-------------
    http://igorius.deviantart.com/ - http://igorius.deviantart.com/


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 23.Јануари.2009 во 22:04
Jas letoto u Lazaropole imase eden gostin holanganec, ama koa mu zamirisaaa rebrata so grasceto vika mora da ja probam vasta kujna, pa isrka tri cinii, a jas praam rebra so grasce a ne gasce so rebra.
Nekako ne mozam da go svanam prasanjeto daj malku sredi go.


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 23.Јануари.2009 во 22:15
Da se vratime na temava.
Salonskata fotografija e eden posebna oblast od fotografijata. Zborot salonska (a denes fotogragfija vo Atelje) e oldtimerski no mene mi zvuci simpaticno. Ovde se koristi najraznovidno osvetluvanje toplo ladno ako ateljeto ima prozori moze i dnevno ili raznikombinacii.
Bez ogled dali kakvo svetlo se koristi teoreticarite gi delat na grupi (simetricno, rebrantovo, glamur, paramount .....) na sto nikogas ne sum pridaval odredeno znacenje.
Pri postavuvanjeto na svetloto prvo treba da se opredlime KOE SVETLO KE NI BIDE GLAVNO. Ova e osobeno vazno zatoa EKSPOZICIJATA sekogas ja odreduvame prema glavnoto svetlo. Ponatamu gi vklucuvame dopolnitelnite svetla so koj ja doosvetluvame pozadinata senkite kosata....
Isto taka osobeno vazno pri pravenje na semata na osvetluvanje da znaeme sto fotografirame (portret predmeti ....) Inaku cista optika e praviloto dokolku izvorot na svetloto e poblizu do objektot na fotografiranje senkite se pogolemi i poizrazeni.


Постирано од: m_p
Датум на внесување: 24.Јануари.2009 во 02:01
Dali bi mozele da ni poso4ite kniga za osvetluvanje koja moze da se najde/simne...

Blagodaram


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 24.Јануари.2009 во 18:50
Vo posledniot broj na Refoto imate tema za osvetluvanje, kade se objasneti osnovnite shemi na osvetluvanje.
Inaku od dosta odamna BREONCOLOR imase izdadeno edna mini brosura za schemi na osvetluvanje. Inaku na internet mozat da se najdat nekoj sajtovi koi ja obrabotuvaat ovaa problematika. Inaku jas imam napisano nekolku stranici za salonskata fotografija so primeri i schemi, daj mi go mejlot ke ti gi ispratam. Toa e del od knikata koja e vo priprema "Skola za fotografija".Ne e mnogu opsirna no mislam dovolno e da se razbere osvetluvanjeto. Namenata i e (zatoa e koncizna i kratka) da bide kako propratna literatutra za SKOLATA ZA FOTOGRAFIJA koja imam namera da pocne so rabota okolu maj mesec,se razbira do kolku ima zainteresirani, kade sto poveke od vezbite ke se izveduvaat prakticno, kako slusatelite po ekspeditivno bi se zapoznale so fotografijata.


Постирано од: itan14
Датум на внесување: 24.Јануари.2009 во 20:13
OK, d ase vratime na temata toplo/ladno svetlo. Veruvam site tuka, ili skoro site bile na strobist sajtot, i prasanjeto e sledno, so strobist kit, t.e. dva blica, na primer Vivitar HV285, dva cadora (beli, za opcija niz niv ili so refleksija) dali se dovolni da osvetlat pristojno, t.e. kako treba cela figura vo stoenje, ili treba nesto poveke?

-------------


Постирано од: loser
Датум на внесување: 24.Јануари.2009 во 20:37
Originally posted by GEMINI GEMINI напиша:

Inaku cista optika e praviloto dokolku izvorot na svetloto e poblizu do objektot na fotografiranje senkite se pogolemi i poizrazeni.


Siguren si za ova ? Ne kje da e bas taka.


Постирано од: itan14
Датум на внесување: 24.Јануари.2009 во 20:48
Originally posted by loser loser напиша:

Originally posted by GEMINI GEMINI напиша:

Inaku cista optika e praviloto dokolku izvorot na svetloto e poblizu do objektot na fotografiranje senkite se pogolemi i poizrazeni.


Siguren si za ova ? Ne kje da e bas taka.


Mislam deka si prav, kolku e poblizu, tolku senkata e pomeka zatoa sto izvorot na svetlina e pogolem, pod uslov da ne e spot svetlo, tuku difuzirano.


-------------


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 24.Јануари.2009 во 22:50
Zemi bela hartiaja, na nea stavi edna tocka koja ke ti bide izvorot na svetlina. na odredeno rastojanie na pr na 3 cm nacrtaj edna vertikalna linija koja e centralno postavena na izvorot na svetlina. Posle limijata nacrtaj uste edna vertikalna linija no podolga od prethodnata. Povleci dve linii od izvorot na svetlinata koj ke minuvaat na kraevite na prvata vertikalna linija (predmetot na fotografiranje) i ke zavrsuvaat na vtorata vertikalna linija (pozadinata). Sega na istiot crtez odaleci go izvorot na svetlinata od prvata od prvata vertikalna linija na pr na 6 cm i povleci linii kako prethodniot pat pa ke ja vidis goleminata na na senkata na vtorata vertikalna linija. Ova kako prvo dokazuva deka senkata e pomala a bidejki jacinata na svetlinata opaga po odredena formula so odalecuvanjeto znaci i kontrastot (granicite na senkite ) ke bidat pomalku izrazeni. Ovoj primer e za TOCKAST izvor na svetlina a dokolku ovoj tockast izvor go rasprasime so nekoj difizer cador, soft boks .... RAZMISLI nacrtaj go toa sematski, pred tockata stavi eden cador, pa zracite od tockastiot izvor neka udrat prvo vo svernata povrsina na cadorot (svetlinata se odbiva pod isti agol pod koj udara na povrsinata) pa taka odbieni neka pominat pokraj prvata vertikalna linija pa potoa neka padnat na pozadinata, pa izvleci zaklucok.


Постирано од: itan14
Датум на внесување: 24.Јануари.2009 во 23:57
Originally posted by GEMINI GEMINI напиша:

Zemi bela hartiaja, na nea stavi edna tocka koja ke ti bide izvorot na svetlina. na odredeno rastojanie na pr na 3 cm nacrtaj edna vertikalna linija koja e centralno postavena na izvorot na svetlina. Posle limijata nacrtaj uste edna vertikalna linija no podolga od prethodnata. Povleci dve linii od izvorot na svetlinata koj ke minuvaat na kraevite na prvata vertikalna linija (predmetot na fotografiranje) i ke zavrsuvaat na vtorata vertikalna linija (pozadinata). Sega na istiot crtez odaleci go izvorot na svetlinata od prvata od prvata vertikalna linija na pr na 6 cm i povleci linii kako prethodniot pat pa ke ja vidis goleminata na na senkata na vtorata vertikalna linija. Ova kako prvo dokazuva deka senkata e pomala a bidejki jacinata na svetlinata opaga po odredena formula so odalecuvanjeto znaci i kontrastot (granicite na senkite ) ke bidat pomalku izrazeni. Ovoj primer e za TOCKAST izvor na svetlina a dokolku ovoj tockast izvor go rasprasime so nekoj difizer cador, soft boks .... RAZMISLI nacrtaj go toa sematski, pred tockata stavi eden cador, pa zracite od tockastiot izvor neka udrat prvo vo svernata povrsina na cadorot (svetlinata se odbiva pod isti agol pod koj udara na povrsinata) pa taka odbieni neka pominat pokraj prvata vertikalna linija pa potoa neka padnat na pozadinata, pa izvleci zaklucok.


Aj vaka bez mnogu solenje pamet, kazav deka za spot svetlo vazi to kolku  poblizu tolku e pojaka (ostra) senkata i pogolema. E sega da zememe deka povrzinata e softbox 100x100mm t.e. imame 1m2 izvor na svetlina, koj osvetluva predmet na 50cm i na 100 cm odalecenost. Kade ke bide senkata poizrazena? Na 100cm, zaradi toa sto svetlinata ne "navleguva" pozadi objektot. Sematski/Fizika/Refleksija mi odat, nemam so toa problem. Da, i kaj difuzno svetlo pravecot na sirenje ne e pravoliniski, za razlika od spot svetlo koe dava pravolinisko svetlo. Kaj difuzirano svetlo del od svetlinata od leviot agol ke go osvetli i desniot den na scenata, neli? Toa drasticno gi menuva senkite. Da ne bese taka nemase da ima potreba za koristenje na gridovi na softbox, zatoa sto svetloto ke bese nasoceno sekogas.


-------------


Постирано од: mdeni
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 03:53
Ili poprosto...
Softboks poblisku = pomeka senka
Spot poblisku = pogolema senka

-------------
http://foto.idividi.com.mk/portfolio.asp?ID=7450 - Неколку мои фотки. - Идивиди
It's not a camera. It's a Nikon.
http://dmalikovski.deviantart.com/gallery/ - dmalikovski - Deviant


Постирано од: itan14
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 09:12
Originally posted by mdeni mdeni напиша:

Ili poprosto...
Softboks poblisku = pomeka senka
Spot poblisku = pogolema senka


TOCNO!!!голема%20насмевка


-------------


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 15:18
Epa po vasata teorija soft box pob... treba prvoda definirame nekoj golemini i nivnite megusebni odnosi.
Prvo ima soft boksovi od najmali do najgolemi, zosto e toa taka, pretpostavuvam ima nekoja potreba da ima soft boksovi so razni golemini. Mnogu e bitno za osvetluvanjeto so koj golemina soft boks (isto dali e kvadraten, oktagonalen pravoagol..) koja golemina na objekt osvetluvame ???? Inaku jas vi ja naspomnav osnovata na teorijata na svetlinata. Zemete eden soft boks stavete go naodredeno rastojanie od nekoj bel zid. Pomegu zidot soft boksot stavete nekoja forma i pricvrstete ja na ovaa polozba. Sledno sto ke napravite e da go pridvizuvate soft boksot poblisku do formata i da go odalecuvate podaleku od formata. Koga ova ke go pravite sledete ja proekcijata na senkata na zidot.
Inaku izvor na svetlina si e izvopr na svetlina pa dali e soft boks ili reflektor vo nekoja beskonecnost toa e nekoja tocka.
   


Постирано од: m_p
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 15:51
http://www.adriantung.com/articles/pdiy200603/pdiy200603-01.html - senki


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 15:54
Itan prvo 100x100mm ne e eden metar kvadraten,a stom ti odi fizika znaes deka svetlinata se siri pravoliniski pa cak i koga minuva niz Soft boks taa ne e kaskader za da go zaobikoluva predmetot koj go fotografiras. Inaku po vasata teorija nema da bidat voopsto potrebni jaki fleshovi, ednostavno soft boksovite ke gi doblizime maksimalno do objektot na fotografiranje i zavrsena rabota. Isto taka i kaj toplato osvetluvanje nema da ni se potrebni jaki sijalici, i tie ke se doblizat i gotovo ????
Za setot blicovi za koj prasuvas, dali go znaes vodeckiot broj (guide number) na sekoj blic posdinecno pa vrz baza na negovata golemina ke go dobies odgovorot.


Постирано од: branko_k
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 15:54
kolku ke bide "meka" svetlinata, a so toa i senkite koi ke pagjaat zavisi od dva faktori: 1.goleminata na svetlinskiot izvor; 2.oddalecenosta na izvorot od objektot. osnovno pravilo e deka pomeko osvetluvanje se dobiva so shto pogolem svetlinski izvor (edna pricina zaradi sto softboxite se pravat vo razlicna golemina). okolu blizinata na izvorot e mnogu jasno - sto poblisku e izvorot (nezavisno e dali e toa preku softbox) tolku pomeko e osvetluvanjeto i pomeki se senkite; sto podaleku e izvorot tolku potvrdo e svetloto.

-------------
http://www.istockphoto.com/search/portfolio/3080240/?facets=%7b30%3A200%7d#2441929 - Portfolio


Постирано од: itan14
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 16:05
Originally posted by GEMINI GEMINI напиша:

Itan prvo 100x100mm ne e eden metar kvadraten,a stom ti odi fizika znaes deka svetlinata se siri pravoliniski pa cak i koga minuva niz Soft boks taa ne e kaskader za da go zaobikoluva predmetot koj go fotografiras. Inaku po vasata teorija nema da bidat voopsto potrebni jaki fleshovi, ednostavno soft boksovite ke gi doblizime maksimalno do objektot na fotografiranje i zavrsena rabota. Isto taka i kaj toplato osvetluvanje nema da ni se potrebni jaki sijalici, i tie ke se doblizat i gotovo ????
Za setot blicovi za koj prasuvas, dali go znaes vodeckiot broj (guide number) na sekoj blic posdinecno pa vrz baza na negovata golemina ke go dobies odgovorot.

Moja greska mislev 100cmx100cm. E sega okolu sirenjeto na svetlinata, da taa se siri oravoliniski i se ODBIVA ili PREKRSUVA po pravilata na fizika. NO Ako se reflektira od cador, povrsinata na cadorot ne e idealno mazna so toa reflektiranjeto e vo site mozni pravci. Da. glavninata e nasocena, no ako bi bilo kako sto kazuvas ti, bi imale strogo definirani, ostr ivici na svetlinata, a nema neli?


-------------


Постирано од: GEMINI
Датум на внесување: 25.Јануари.2009 во 17:01
Samo nemoj da zaboravas deka seto toa prekrsuvanje se slucuva pred predmetot na fotografiranje. Vsusnost poradi celta ivicite na senkite da ne bidat ostri se koristi Difuznoto osvetluvanje, znaci difuznoto osvetluvanje deluva samo da gi omekne senkite no ne i da ja regulira goleminata na istite, istata se regulira so odalecenosta na izvorot na osvetluvanje od predmetot na fotografiranje kako i so odalecenosta na predmetot na fotografiranje od pozadinata.



Испечати | Затвори го прозорот

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.03 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2011 Web Wiz Ltd. - http://www.webwiz.co.uk